Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska
Studija na temelju arhivske građe prikazuje nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine - Zak. članak I. Hrvatskog sabora i Zak. članak XXX. Ugarskog sabora, jednoga od najkontroverznijih zakonskih članaka u 816-godišnjoj povijesti hrvatsko-ugarske državne zajednice. Premda su Hrvati i Mađari...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
University of Rijeka, Faculty of Law
2007-01-01
|
| Series: | Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/39787 |
| _version_ | 1797924451645390848 |
|---|---|
| author | Ladislav Heka |
| author_facet | Ladislav Heka |
| author_sort | Ladislav Heka |
| collection | DOAJ |
| description | Studija na temelju arhivske građe prikazuje nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine - Zak. članak I. Hrvatskog sabora i Zak. članak XXX. Ugarskog sabora, jednoga od najkontroverznijih zakonskih članaka u 816-godišnjoj povijesti hrvatsko-ugarske državne zajednice. Premda su Hrvati i Mađari kroz više od osam stoljeća živjeli u jednoj od najtrajnijih državno-pravnih tvorevina u povijesti, ipak je odnose između dva „bratska naroda“ znatno narušila 1848. godina i jedini oružani sukob među njima. On je bio rezultat jačanja nacionalnog osjećaja Mađara i želje za stvaranjem jedinstvene države, koja bi uključivala i Hrvatsku, dok je istovremeno s druge strane Drave jačala želja za povezivanjem južnih Slavena i stvaranjem vlastite države. Sukob interesa između dvaju naroda naišao je na odjek u stručnoj literaturi, među znanstvenicima, ali i na stranicama tadašnjih novina. Nažalost, čak se ni pravnici, ni povjesničari nisu uspjeli izdignuti iznad dnevnopolitičkih prijepora, pa je stanovita politička obojenost razvidna u stručnim raspravama vođenim s obje strane Drave. Za narušene odnose bila je kriva „druga strana”, koju se nije čak ni pokušalo razumjeti, a često se to nije ni moglo. Naime, ukidanjem službenog „mrtvog” latinskog jezika Hrvati i Mađari se više nisu razumjeli jer niti jedan od ova dva naroda nije smatrao potrebnim naučiti jezik svojega susjeda. Događaji iz 1848.-1849. godine su, međutim, potvrdili da se Hrvati i Mađari „moraju” pomiriti i pokušati nagoditi jer su upućeni jedni na druge.
U interesu povijesne istine ova studija kani rasvijetliti okolnosti koje su dovele do sklapanja Nagodbe, kojom su položeni pravni temelji hrvatsko-ugarske državne zajednice. Ona je predstavljala kompromisno rješenje i naišla je na brojne kritike (ne samo u Hrvatskoj, nego i u Ugarskoj), ali i na odobravanje. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Mađari su Hrvatsku priznali za „pridruženu stranu”, umjesto termina „pokrajinska skupština” Hrvatski sabor je službeno nazvan „Hrvatskim parlamentom”, pored toga Hrvatskoj je priznat status političkog naroda, zaseban teritorij s granicama te potpuna autonomija u unutarnjim pitanjima. Činjenica je da su određeni krugovi u Hrvatskoj tražili financijsku samostalnost, pa čak i državnu samostalnost, što politički nije bilo realno, ali je postalo okvir za politička nadmetanja između vladajućih tzv. „mađarona” i oporbenih „narodnjaka”.
Tadašnje hrvatske, mađarske, austrijske i češke novine vjerno oslikavaju političku situaciju i tijek donošenja Nagodbe, napose stoga što su uvodnike pisali uglavnom eminentni znanstvenici i sudionici u kreiranju toga dokumenta. |
| first_indexed | 2024-04-10T15:01:36Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-07a43fee7db3425d8a0ecddd41d3f473 |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1330-349X 1846-8314 |
| language | deu |
| last_indexed | 2024-04-10T15:01:36Z |
| publishDate | 2007-01-01 |
| publisher | University of Rijeka, Faculty of Law |
| record_format | Article |
| series | Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci |
| spelling | doaj.art-07a43fee7db3425d8a0ecddd41d3f4732023-02-15T10:47:45ZdeuUniversity of Rijeka, Faculty of LawZbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci1330-349X1846-83142007-01-01282931971Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiskaLadislav Heka0Institut za komparativno pravo, Pravni fakultet u Szegedu, MađarskaStudija na temelju arhivske građe prikazuje nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine - Zak. članak I. Hrvatskog sabora i Zak. članak XXX. Ugarskog sabora, jednoga od najkontroverznijih zakonskih članaka u 816-godišnjoj povijesti hrvatsko-ugarske državne zajednice. Premda su Hrvati i Mađari kroz više od osam stoljeća živjeli u jednoj od najtrajnijih državno-pravnih tvorevina u povijesti, ipak je odnose između dva „bratska naroda“ znatno narušila 1848. godina i jedini oružani sukob među njima. On je bio rezultat jačanja nacionalnog osjećaja Mađara i želje za stvaranjem jedinstvene države, koja bi uključivala i Hrvatsku, dok je istovremeno s druge strane Drave jačala želja za povezivanjem južnih Slavena i stvaranjem vlastite države. Sukob interesa između dvaju naroda naišao je na odjek u stručnoj literaturi, među znanstvenicima, ali i na stranicama tadašnjih novina. Nažalost, čak se ni pravnici, ni povjesničari nisu uspjeli izdignuti iznad dnevnopolitičkih prijepora, pa je stanovita politička obojenost razvidna u stručnim raspravama vođenim s obje strane Drave. Za narušene odnose bila je kriva „druga strana”, koju se nije čak ni pokušalo razumjeti, a često se to nije ni moglo. Naime, ukidanjem službenog „mrtvog” latinskog jezika Hrvati i Mađari se više nisu razumjeli jer niti jedan od ova dva naroda nije smatrao potrebnim naučiti jezik svojega susjeda. Događaji iz 1848.-1849. godine su, međutim, potvrdili da se Hrvati i Mađari „moraju” pomiriti i pokušati nagoditi jer su upućeni jedni na druge. U interesu povijesne istine ova studija kani rasvijetliti okolnosti koje su dovele do sklapanja Nagodbe, kojom su položeni pravni temelji hrvatsko-ugarske državne zajednice. Ona je predstavljala kompromisno rješenje i naišla je na brojne kritike (ne samo u Hrvatskoj, nego i u Ugarskoj), ali i na odobravanje. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Mađari su Hrvatsku priznali za „pridruženu stranu”, umjesto termina „pokrajinska skupština” Hrvatski sabor je službeno nazvan „Hrvatskim parlamentom”, pored toga Hrvatskoj je priznat status političkog naroda, zaseban teritorij s granicama te potpuna autonomija u unutarnjim pitanjima. Činjenica je da su određeni krugovi u Hrvatskoj tražili financijsku samostalnost, pa čak i državnu samostalnost, što politički nije bilo realno, ali je postalo okvir za politička nadmetanja između vladajućih tzv. „mađarona” i oporbenih „narodnjaka”. Tadašnje hrvatske, mađarske, austrijske i češke novine vjerno oslikavaju političku situaciju i tijek donošenja Nagodbe, napose stoga što su uvodnike pisali uglavnom eminentni znanstvenici i sudionici u kreiranju toga dokumenta.https://hrcak.srce.hr/file/39787Hrvatsko-ugarska nagodbaZak. članak I. Hrvatskog saboraZak. članak XXX. Ugarskog saboraHrvatsko-ugarska državna zajednica„Hrvatsko pitanje”Zak. članak Hrvatskog sabora br. XLII. iz 1861. |
| spellingShingle | Ladislav Heka Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci Hrvatsko-ugarska nagodba Zak. članak I. Hrvatskog sabora Zak. članak XXX. Ugarskog sabora Hrvatsko-ugarska državna zajednica „Hrvatsko pitanje” Zak. članak Hrvatskog sabora br. XLII. iz 1861. |
| title | Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska |
| title_full | Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska |
| title_fullStr | Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska |
| title_full_unstemmed | Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska |
| title_short | Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska |
| title_sort | hrvatsko ugarska nagodba u zrcalu tiska |
| topic | Hrvatsko-ugarska nagodba Zak. članak I. Hrvatskog sabora Zak. članak XXX. Ugarskog sabora Hrvatsko-ugarska državna zajednica „Hrvatsko pitanje” Zak. članak Hrvatskog sabora br. XLII. iz 1861. |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/39787 |
| work_keys_str_mv | AT ladislavheka hrvatskougarskanagodbauzrcalutiska |