Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka
U radu se razmatra utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka. Višegodišnjim istraživanjem relevantnih statističkih podataka, proučavanjem postojeće literature, arhivskim i terenskim istraživanjem hrvatskih otoka utvrđeno je da je depopulacija najvažniji demografski proces na većini hr...
| Main Authors: | , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute for Migration and Ethnic Studies
2013-01-01
|
| Series: | Migracijske i etničke teme |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/174186 |
| _version_ | 1797208060536553472 |
|---|---|
| author | Josip Faričić Lena Mirošević Vera Graovac Matassi |
| author_facet | Josip Faričić Lena Mirošević Vera Graovac Matassi |
| author_sort | Josip Faričić |
| collection | DOAJ |
| description | U radu se razmatra utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka. Višegodišnjim istraživanjem relevantnih statističkih podataka, proučavanjem postojeće literature, arhivskim i terenskim istraživanjem hrvatskih otoka utvrđeno je da je depopulacija najvažniji demografski proces na većini hrvatskih otoka. Smanjenje broja stanovnika ujedno znači smanjenje broja nositelja otočnog identiteta, odnosno različitih sastavnica materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Budući da je na otocima sve manje stanovnika mlađe dobi (uz koje se vezuju biološka vitalnost i ekonomska održivost) te da je mlađe stanovništvo snažno zahvaćeno tercijarizacijom gospodarstva i modernizacijom cjelokupnoga života, smanjuje se mogućnost međugeneracijskoga prijenosa tradicionalne otočne kulture. To se posebno odnosi na nematerijalnu kulturnu baštinu poput jezika (bogatog leksika uključujući mnoštvo toponima), glazbe (pučko glagoljaško pjevanje i dr.), vještina (u izradi ribarskih i poljoprivrednih alata i sl.), običajâ i dr. Pritom valja istaknuti da se u suvremenom vrednovanju otočnog prostora, ponajprije putem turizma, pojedini elementi kulturne baštine uglavnom doživljavaju kao kulturne okamine vrijedne prigodnoga interesa, premda upravo kulturni turizam može pridonijeti predstavljanju i zaštiti te optimalnoj gospodarskoj upotrebi otočne kulturne baštine. |
| first_indexed | 2024-04-24T09:32:48Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-0d4d167352334a098c7717c18d21027a |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1333-2546 1848-9184 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-04-24T09:32:48Z |
| publishDate | 2013-01-01 |
| publisher | Institute for Migration and Ethnic Studies |
| record_format | Article |
| series | Migracijske i etničke teme |
| spelling | doaj.art-0d4d167352334a098c7717c18d21027a2024-04-15T13:34:28ZengInstitute for Migration and Ethnic StudiesMigracijske i etničke teme1333-25461848-91842013-01-0129340543110.11567/met.29.3.4Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otokaJosip Faričić0Lena Mirošević1Vera Graovac Matassi2Department of Geography, University of Zadar, Zadar, CroatiaDepartment of Geography, University of Zadar, Zadar, CroatiaDepartment of Geography, University of Zadar, Zadar, CroatiaU radu se razmatra utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka. Višegodišnjim istraživanjem relevantnih statističkih podataka, proučavanjem postojeće literature, arhivskim i terenskim istraživanjem hrvatskih otoka utvrđeno je da je depopulacija najvažniji demografski proces na većini hrvatskih otoka. Smanjenje broja stanovnika ujedno znači smanjenje broja nositelja otočnog identiteta, odnosno različitih sastavnica materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Budući da je na otocima sve manje stanovnika mlađe dobi (uz koje se vezuju biološka vitalnost i ekonomska održivost) te da je mlađe stanovništvo snažno zahvaćeno tercijarizacijom gospodarstva i modernizacijom cjelokupnoga života, smanjuje se mogućnost međugeneracijskoga prijenosa tradicionalne otočne kulture. To se posebno odnosi na nematerijalnu kulturnu baštinu poput jezika (bogatog leksika uključujući mnoštvo toponima), glazbe (pučko glagoljaško pjevanje i dr.), vještina (u izradi ribarskih i poljoprivrednih alata i sl.), običajâ i dr. Pritom valja istaknuti da se u suvremenom vrednovanju otočnog prostora, ponajprije putem turizma, pojedini elementi kulturne baštine uglavnom doživljavaju kao kulturne okamine vrijedne prigodnoga interesa, premda upravo kulturni turizam može pridonijeti predstavljanju i zaštiti te optimalnoj gospodarskoj upotrebi otočne kulturne baštine.https://hrcak.srce.hr/file/174186hrvatski otocistanovništvodepopulacijakulturna baština |
| spellingShingle | Josip Faričić Lena Mirošević Vera Graovac Matassi Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka Migracijske i etničke teme hrvatski otoci stanovništvo depopulacija kulturna baština |
| title | Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka |
| title_full | Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka |
| title_fullStr | Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka |
| title_full_unstemmed | Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka |
| title_short | Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka |
| title_sort | utjecaj depopulacije na kulturnu bastinu hrvatskih otoka |
| topic | hrvatski otoci stanovništvo depopulacija kulturna baština |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/174186 |
| work_keys_str_mv | AT josipfaricic utjecajdepopulacijenakulturnubastinuhrvatskihotoka AT lenamirosevic utjecajdepopulacijenakulturnubastinuhrvatskihotoka AT veragraovacmatassi utjecajdepopulacijenakulturnubastinuhrvatskihotoka |