UVIDI U DJELOVANJE CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ U VRIJEME PANDEMIJE BOLESTI COVID-19
Pandemija bolesti COVID-19, s početkom u 2020. godini, stavila je velika ograničenja i značajne izazove za organizaciju društvenog i ekonomskog života. U ovom se radu analiziraju načini na koje je civilno društvo reagiralo na pandemiju bolesti COVID-19. Osim toga, iznesene su neke od prilagodbi i mo...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Law
2023-02-01
|
| Series: | Pravni Vjesnik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/pravni-vjesnik/article/view/22774 |
| Summary: | Pandemija bolesti COVID-19, s početkom u 2020. godini, stavila je velika ograničenja i značajne izazove za organizaciju društvenog i ekonomskog života. U ovom se radu analiziraju načini na koje je civilno društvo reagiralo na pandemiju bolesti COVID-19. Osim toga, iznesene su neke od prilagodbi i mogućnosti doprinosa društvu u okolnostima pandemije.
U ovom se radu htjelo, koristeći kvalitativni istraživački pristup, obuhvatiti priče koje su organizacije civilnog društva objavljivale na stranici ZADobroBIT.hr. Tematska analiza je u različitim dimenzijama pokazala da su organizacije civilnog društva bile ponajviše usmjerene prema općoj populaciji i različitim ranjivim skupinama. Ranjive skupine posebno su prepoznate kao one kojima je potrebna dodatna potpora u vrijeme događanja priča. Aktivnosti civilnog društva tijekom pandemije u Hrvatskoj prema općoj populaciji usmjerene su prema sferi novih potreba vezanih za civilnu zaštitu. Djelovali su i na očuvanju svakodnevnog života zajednice kroz različite tipove aktivnosti. Informiranje i edukacija bile su usmjerene na stvaranje novih i zadržavanje postojećih informacijskih i edukacijskih praksi koje su prilagođene okolnostima pandemije. Rezultati istraživanja također pokazuju da su organizacije značajno promijenile ali i brzo prilagodile svoj rad, uz pomoć tehnologije te dijelom koristeći volonterski rad.
Analiza sugerira da je civilno društvo pokazalo svoju fleksibilnost i mogućnost brze reakcije na novonastajuće socijalne potrebe, ali se i naglašavaju kontekstualna ograničenja kad je posrijedi njegovo djelovanje. Stoga se u radu diskutira o položaju i ulozi civilnog društva u „novom normalnom“ i kakav to može imati utjecaj na njegov daljnji razvoj u hrvatskom socio-političkom okružju. |
|---|---|
| ISSN: | 0352-5317 1849-0840 |