Ana Marija Marović, slikarica na glasu svetosti
Osim na temelju vjerskog pregalaštva i karitativnog rada, Ana Marija Marović (Venecija, 1815. – Venecija, 1887.) visoki je ugled stekla zahvaljujući svojemu pjesničkom i slikarskom djelu. Na osnovi potonjega uvrštena je u Slovnik umjetnikah jugoslavenskih Ivana Kukuljevića Sakcinskog, stupivši tako...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Institute of Art History
2023-01-01
|
| Series: | Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/455880 |
| Summary: | Osim na temelju vjerskog pregalaštva i karitativnog rada, Ana Marija Marović (Venecija, 1815. – Venecija, 1887.) visoki je ugled stekla zahvaljujući svojemu pjesničkom i slikarskom djelu. Na osnovi potonjega uvrštena je u Slovnik umjetnikah jugoslavenskih Ivana Kukuljevića Sakcinskog, stupivši tako i u hrvatsku galeriju umjetničkih ličnosti. Premda se informacije o njezinu slikarskom opusu prenose u okrilju kulturne historiografije, sa stanovišta povijesti umjetnosti o njezinu slikarstvu je razmjerno malo rečeno. U članku se rekonstruiraju povijesne okolnosti njezina slikarskog rada, revidira se korpus poznatih djela te se podrobnije analizira njezino najambicioznije ostvarenje – oltarna pala Bogorodice žalosne (Addolorata) naručena u sklopu novog opremanja crkve Santa Maria del Pianto o dei Sette Dolori u Veneciji (1851.). |
|---|---|
| ISSN: | 0350-3437 1845-4534 |