Pripovjedne prakse i multikulturalizam
U radu se polazi od činjenice da multikulturalizam pokušava dekodirati identifikacijske obrasce na temelju „priče o kulturi razlike“. U tom se kontekstu razmatraju mehanizmi koji stvaraju autopredodžbe koje se proizvode u odnosu na druge i koji drugi proizvode u odnosu na njegovo ishodišno polazište...
| Main Authors: | , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Juraj Dobrila University of Pula
2015-01-01
|
| Series: | Tabula |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/233158 |
| _version_ | 1797207994184761344 |
|---|---|
| author | Davor Piskač Andreja Sršen |
| author_facet | Davor Piskač Andreja Sršen |
| author_sort | Davor Piskač |
| collection | DOAJ |
| description | U radu se polazi od činjenice da multikulturalizam pokušava dekodirati identifikacijske obrasce na temelju „priče o kulturi razlike“. U tom se kontekstu razmatraju mehanizmi koji stvaraju autopredodžbe koje se proizvode u odnosu na druge i koji drugi proizvode u odnosu na njegovo ishodišno polazište. Rad potiče dvije rasprave. Koliko kulturološka mapa suvremenog globalnog svijeta dokida razlikovnosti kroz „priču o kulturi razlike“ jest središnje pitanje prve rasprave. U tom smislu razmatra se kakvo je polazište multikulturalizma koje u svojoj osnovi nema naraciju mita o naciji, već samo probleme pozicioniranja unutar šireg konteksta različitosti kao konstituirajućeg elementa zajedništva. Druga se rasprava odnosi na promišljanje o problemu multikulturalne pozicioniranosti i usmjerenost na analizu narativa drugosti. Ta potonja je važna za sliku o „manjinskoj“ identifikaciji i njezinoj priči unutar dominantne kulture. Ova rasprava stavlja u fokus dijasporu, iseljeništvo, asimilaciju i jezičnu mijenu. U tom smislu u narativnoj svijesti kolektivne priče o naciji, zajednici i manjinskoj identifikaciji pojavljuju se dva procesa. Prvi se odnosi na asimilaciju na makrosceni i prihvaćanju većinske kulture kao moralno-političke i svakodnevne paradigme koja počiva na dnevno-političkom zajedništvu i egalitarnosti. Drugi se odnosi na mikroscenu unutar koje se odvija konsolidacija imaginarne posebne cjeline koja funkcionira kao zatvorena struktura s vlastitom narativnom, vlastitom verzijom povijesti i domovine. |
| first_indexed | 2024-04-24T09:31:45Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-2b9aa2be9a04453ebe3cf50f5953bb20 |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1331-7830 1849-1685 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-04-24T09:31:45Z |
| publishDate | 2015-01-01 |
| publisher | Juraj Dobrila University of Pula |
| record_format | Article |
| series | Tabula |
| spelling | doaj.art-2b9aa2be9a04453ebe3cf50f5953bb202024-04-15T13:50:19ZengJuraj Dobrila University of PulaTabula1331-78301849-16852015-01-0113/119621510.32728/tab.13.1.2015.12Pripovjedne prakse i multikulturalizamDavor PiskačAndreja SršenU radu se polazi od činjenice da multikulturalizam pokušava dekodirati identifikacijske obrasce na temelju „priče o kulturi razlike“. U tom se kontekstu razmatraju mehanizmi koji stvaraju autopredodžbe koje se proizvode u odnosu na druge i koji drugi proizvode u odnosu na njegovo ishodišno polazište. Rad potiče dvije rasprave. Koliko kulturološka mapa suvremenog globalnog svijeta dokida razlikovnosti kroz „priču o kulturi razlike“ jest središnje pitanje prve rasprave. U tom smislu razmatra se kakvo je polazište multikulturalizma koje u svojoj osnovi nema naraciju mita o naciji, već samo probleme pozicioniranja unutar šireg konteksta različitosti kao konstituirajućeg elementa zajedništva. Druga se rasprava odnosi na promišljanje o problemu multikulturalne pozicioniranosti i usmjerenost na analizu narativa drugosti. Ta potonja je važna za sliku o „manjinskoj“ identifikaciji i njezinoj priči unutar dominantne kulture. Ova rasprava stavlja u fokus dijasporu, iseljeništvo, asimilaciju i jezičnu mijenu. U tom smislu u narativnoj svijesti kolektivne priče o naciji, zajednici i manjinskoj identifikaciji pojavljuju se dva procesa. Prvi se odnosi na asimilaciju na makrosceni i prihvaćanju većinske kulture kao moralno-političke i svakodnevne paradigme koja počiva na dnevno-političkom zajedništvu i egalitarnosti. Drugi se odnosi na mikroscenu unutar koje se odvija konsolidacija imaginarne posebne cjeline koja funkcionira kao zatvorena struktura s vlastitom narativnom, vlastitom verzijom povijesti i domovine.https://hrcak.srce.hr/file/233158multikulturalizampripovjedne praksekulturaidentitetpovijestasimilacija |
| spellingShingle | Davor Piskač Andreja Sršen Pripovjedne prakse i multikulturalizam Tabula multikulturalizam pripovjedne prakse kultura identitet povijest asimilacija |
| title | Pripovjedne prakse i multikulturalizam |
| title_full | Pripovjedne prakse i multikulturalizam |
| title_fullStr | Pripovjedne prakse i multikulturalizam |
| title_full_unstemmed | Pripovjedne prakse i multikulturalizam |
| title_short | Pripovjedne prakse i multikulturalizam |
| title_sort | pripovjedne prakse i multikulturalizam |
| topic | multikulturalizam pripovjedne prakse kultura identitet povijest asimilacija |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/233158 |
| work_keys_str_mv | AT davorpiskac pripovjedneprakseimultikulturalizam AT andrejasrsen pripovjedneprakseimultikulturalizam |