Opis fonološkoga sustava govora Jesenja
U radu se donosi opis fonološkoga sustava govora najvećega dijela Župe Jesenje i Općine Jesenje, govora koji pripada području arhaičnih kajkavskih govora Zagorja i doline rijeke Bednje, odnosno središnjozagorskom dijalektu prema klasifikaciji M. Lončarića. Prikazuje se prozodija (prozodija riječi) s...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
2021-01-01
|
Series: | Hrvatski Dijalektološki Zbornik |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/390511 |
_version_ | 1827282164348092416 |
---|---|
author | August Kovačec |
author_facet | August Kovačec |
author_sort | August Kovačec |
collection | DOAJ |
description | U radu se donosi opis fonološkoga sustava govora najvećega dijela Župe Jesenje i Općine Jesenje, govora koji pripada području arhaičnih kajkavskih govora Zagorja i doline rijeke Bednje, odnosno središnjozagorskom dijalektu prema klasifikaciji M. Lončarića. Prikazuje se prozodija (prozodija riječi) s četiri melodijska naglaska (tromi, dugosilazni, akut te dvosložni i dvovršni; ovim posljednjim naglaskom zamjenjuje se tradicionalni slijed tzv. prednaglasne dužine i tromog) te sustav samoglasnika i sustav suglasnika. Nakon opisa četiriju naglasaka, u prozodiji se daju mnogobrojni primjeri kojima se ilustrira njihova razlikovna funkcija. U vokalizmu se, nakon navođenja nekoliko minimalnih parova i osnovnih podataka o funkcioniranju svakoga samoglasničkoga fonema, za svaki samoglasnik donosi velik broj primjera dotičnoga samoglasnika u kombinaciji sa svakim od četiriju melodijskih naglasaka. Slijedi zatim prikaz funkcioniranja vokalizma, prikaz razlike između maksimalnoga broja samoglasnika pod naglaskom (šest samoglasnika u kombinaciji s ‘tromim’ i sedam samoglasnika u kombinaciji s ostala tri naglaska) i reduciranoga broja samoglasnika u nenaglašenom položaju (pet samoglasnika u zanaglasnom položaju te četiri, u nekim slučajevima i tri, u prednaglasnom položaju). Nakon naznake osnovnih značajki (razlikovnih obilježja) konsonantizma (mjesto artikulacije, način artikulacije, zvučnost-bezvučnost), svaki se fonem određuje s pomoću relevantnih minimalnih parova iz govora Jesenja. Suglasnički fonemi opisuju se ovim slijedom: okluzivi i afrikate te odgovarajući frikativi (uključujući i palatalni sonant, prema drugoj kategorizaciji frikativ, /j/), nazali, laterali i vibrant. Prikaz suglasničkoga sustava završava se shemom samih suglasničkih fonema uz navođenje nekih njihovih realizacija (osnovnih kontekstualnih varijanata). |
first_indexed | 2024-04-24T09:12:21Z |
format | Article |
id | doaj.art-2bc9b674d20e424ab7b5d5b834b6ed6c |
institution | Directory Open Access Journal |
issn | 0439-691X 2459-4849 |
language | English |
last_indexed | 2024-04-24T09:12:21Z |
publishDate | 2021-01-01 |
publisher | Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
record_format | Article |
series | Hrvatski Dijalektološki Zbornik |
spelling | doaj.art-2bc9b674d20e424ab7b5d5b834b6ed6c2024-04-15T17:24:56ZengHrvatska akademija znanosti i umjetnostiHrvatski Dijalektološki Zbornik0439-691X2459-48492021-01-01259314410.21857/yk3jwhxgr9Opis fonološkoga sustava govora JesenjaAugust Kovačec0Razred za filološke znanosti Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiU radu se donosi opis fonološkoga sustava govora najvećega dijela Župe Jesenje i Općine Jesenje, govora koji pripada području arhaičnih kajkavskih govora Zagorja i doline rijeke Bednje, odnosno središnjozagorskom dijalektu prema klasifikaciji M. Lončarića. Prikazuje se prozodija (prozodija riječi) s četiri melodijska naglaska (tromi, dugosilazni, akut te dvosložni i dvovršni; ovim posljednjim naglaskom zamjenjuje se tradicionalni slijed tzv. prednaglasne dužine i tromog) te sustav samoglasnika i sustav suglasnika. Nakon opisa četiriju naglasaka, u prozodiji se daju mnogobrojni primjeri kojima se ilustrira njihova razlikovna funkcija. U vokalizmu se, nakon navođenja nekoliko minimalnih parova i osnovnih podataka o funkcioniranju svakoga samoglasničkoga fonema, za svaki samoglasnik donosi velik broj primjera dotičnoga samoglasnika u kombinaciji sa svakim od četiriju melodijskih naglasaka. Slijedi zatim prikaz funkcioniranja vokalizma, prikaz razlike između maksimalnoga broja samoglasnika pod naglaskom (šest samoglasnika u kombinaciji s ‘tromim’ i sedam samoglasnika u kombinaciji s ostala tri naglaska) i reduciranoga broja samoglasnika u nenaglašenom položaju (pet samoglasnika u zanaglasnom položaju te četiri, u nekim slučajevima i tri, u prednaglasnom položaju). Nakon naznake osnovnih značajki (razlikovnih obilježja) konsonantizma (mjesto artikulacije, način artikulacije, zvučnost-bezvučnost), svaki se fonem određuje s pomoću relevantnih minimalnih parova iz govora Jesenja. Suglasnički fonemi opisuju se ovim slijedom: okluzivi i afrikate te odgovarajući frikativi (uključujući i palatalni sonant, prema drugoj kategorizaciji frikativ, /j/), nazali, laterali i vibrant. Prikaz suglasničkoga sustava završava se shemom samih suglasničkih fonema uz navođenje nekih njihovih realizacija (osnovnih kontekstualnih varijanata).https://hrcak.srce.hr/file/390511alternacijeminimalni parmjesto artikulacijenačin artikulacijenaglasak (tromi, dugosilazni, akut, dvosložni) |
spellingShingle | August Kovačec Opis fonološkoga sustava govora Jesenja Hrvatski Dijalektološki Zbornik alternacije minimalni par mjesto artikulacije način artikulacije naglasak (tromi, dugosilazni, akut, dvosložni) |
title | Opis fonološkoga sustava govora Jesenja |
title_full | Opis fonološkoga sustava govora Jesenja |
title_fullStr | Opis fonološkoga sustava govora Jesenja |
title_full_unstemmed | Opis fonološkoga sustava govora Jesenja |
title_short | Opis fonološkoga sustava govora Jesenja |
title_sort | opis fonoloskoga sustava govora jesenja |
topic | alternacije minimalni par mjesto artikulacije način artikulacije naglasak (tromi, dugosilazni, akut, dvosložni) |
url | https://hrcak.srce.hr/file/390511 |
work_keys_str_mv | AT augustkovacec opisfonoloskogasustavagovorajesenja |