Opis fonološkoga sustava govora Jesenja

U radu se donosi opis fonološkoga sustava govora najvećega dijela Župe Jesenje i Općine Jesenje, govora koji pripada području arhaičnih kajkavskih govora Zagorja i doline rijeke Bednje, odnosno središnjozagorskom dijalektu prema klasifikaciji M. Lončarića. Prikazuje se prozodija (prozodija riječi) s...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: August Kovačec
Format: Article
Language:English
Published: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2021-01-01
Series:Hrvatski Dijalektološki Zbornik
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/390511
_version_ 1827282164348092416
author August Kovačec
author_facet August Kovačec
author_sort August Kovačec
collection DOAJ
description U radu se donosi opis fonološkoga sustava govora najvećega dijela Župe Jesenje i Općine Jesenje, govora koji pripada području arhaičnih kajkavskih govora Zagorja i doline rijeke Bednje, odnosno središnjozagorskom dijalektu prema klasifikaciji M. Lončarića. Prikazuje se prozodija (prozodija riječi) s četiri melodijska naglaska (tromi, dugosilazni, akut te dvosložni i dvovršni; ovim posljednjim naglaskom zamjenjuje se tradicionalni slijed tzv. prednaglasne dužine i tromog) te sustav samoglasnika i sustav suglasnika. Nakon opisa četiriju naglasaka, u prozodiji se daju mnogobrojni primjeri kojima se ilustrira njihova razlikovna funkcija. U vokalizmu se, nakon navođenja nekoliko minimalnih parova i osnovnih podataka o funkcioniranju svakoga samoglasničkoga fonema, za svaki samoglasnik donosi velik broj primjera dotičnoga samoglasnika u kombinaciji sa svakim od četiriju melodijskih naglasaka. Slijedi zatim prikaz funkcioniranja vokalizma, prikaz razlike između maksimalnoga broja samoglasnika pod naglaskom (šest samoglasnika u kombinaciji s ‘tromim’ i sedam samoglasnika u kombinaciji s ostala tri naglaska) i reduciranoga broja samoglasnika u nenaglašenom položaju (pet samoglasnika u zanaglasnom položaju te četiri, u nekim slučajevima i tri, u prednaglasnom položaju). Nakon naznake osnovnih značajki (razlikovnih obilježja) konsonantizma (mjesto artikulacije, način artikulacije, zvučnost-bezvučnost), svaki se fonem određuje s pomoću relevantnih minimalnih parova iz govora Jesenja. Suglasnički fonemi opisuju se ovim slijedom: okluzivi i afrikate te odgovarajući frikativi (uključujući i palatalni sonant, prema drugoj kategorizaciji frikativ, /j/), nazali, laterali i vibrant. Prikaz suglasničkoga sustava završava se shemom samih suglasničkih fonema uz navođenje nekih njihovih realizacija (osnovnih kontekstualnih varijanata).
first_indexed 2024-04-24T09:12:21Z
format Article
id doaj.art-2bc9b674d20e424ab7b5d5b834b6ed6c
institution Directory Open Access Journal
issn 0439-691X
2459-4849
language English
last_indexed 2024-04-24T09:12:21Z
publishDate 2021-01-01
publisher Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
record_format Article
series Hrvatski Dijalektološki Zbornik
spelling doaj.art-2bc9b674d20e424ab7b5d5b834b6ed6c2024-04-15T17:24:56ZengHrvatska akademija znanosti i umjetnostiHrvatski Dijalektološki Zbornik0439-691X2459-48492021-01-01259314410.21857/yk3jwhxgr9Opis fonološkoga sustava govora JesenjaAugust Kovačec0Razred za filološke znanosti Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiU radu se donosi opis fonološkoga sustava govora najvećega dijela Župe Jesenje i Općine Jesenje, govora koji pripada području arhaičnih kajkavskih govora Zagorja i doline rijeke Bednje, odnosno središnjozagorskom dijalektu prema klasifikaciji M. Lončarića. Prikazuje se prozodija (prozodija riječi) s četiri melodijska naglaska (tromi, dugosilazni, akut te dvosložni i dvovršni; ovim posljednjim naglaskom zamjenjuje se tradicionalni slijed tzv. prednaglasne dužine i tromog) te sustav samoglasnika i sustav suglasnika. Nakon opisa četiriju naglasaka, u prozodiji se daju mnogobrojni primjeri kojima se ilustrira njihova razlikovna funkcija. U vokalizmu se, nakon navođenja nekoliko minimalnih parova i osnovnih podataka o funkcioniranju svakoga samoglasničkoga fonema, za svaki samoglasnik donosi velik broj primjera dotičnoga samoglasnika u kombinaciji sa svakim od četiriju melodijskih naglasaka. Slijedi zatim prikaz funkcioniranja vokalizma, prikaz razlike između maksimalnoga broja samoglasnika pod naglaskom (šest samoglasnika u kombinaciji s ‘tromim’ i sedam samoglasnika u kombinaciji s ostala tri naglaska) i reduciranoga broja samoglasnika u nenaglašenom položaju (pet samoglasnika u zanaglasnom položaju te četiri, u nekim slučajevima i tri, u prednaglasnom položaju). Nakon naznake osnovnih značajki (razlikovnih obilježja) konsonantizma (mjesto artikulacije, način artikulacije, zvučnost-bezvučnost), svaki se fonem određuje s pomoću relevantnih minimalnih parova iz govora Jesenja. Suglasnički fonemi opisuju se ovim slijedom: okluzivi i afrikate te odgovarajući frikativi (uključujući i palatalni sonant, prema drugoj kategorizaciji frikativ, /j/), nazali, laterali i vibrant. Prikaz suglasničkoga sustava završava se shemom samih suglasničkih fonema uz navođenje nekih njihovih realizacija (osnovnih kontekstualnih varijanata).https://hrcak.srce.hr/file/390511alternacijeminimalni parmjesto artikulacijenačin artikulacijenaglasak (tromi, dugosilazni, akut, dvosložni)
spellingShingle August Kovačec
Opis fonološkoga sustava govora Jesenja
Hrvatski Dijalektološki Zbornik
alternacije
minimalni par
mjesto artikulacije
način artikulacije
naglasak (tromi, dugosilazni, akut, dvosložni)
title Opis fonološkoga sustava govora Jesenja
title_full Opis fonološkoga sustava govora Jesenja
title_fullStr Opis fonološkoga sustava govora Jesenja
title_full_unstemmed Opis fonološkoga sustava govora Jesenja
title_short Opis fonološkoga sustava govora Jesenja
title_sort opis fonoloskoga sustava govora jesenja
topic alternacije
minimalni par
mjesto artikulacije
način artikulacije
naglasak (tromi, dugosilazni, akut, dvosložni)
url https://hrcak.srce.hr/file/390511
work_keys_str_mv AT augustkovacec opisfonoloskogasustavagovorajesenja