Španjolske amfore pronađene u blizini Splita
Ljeti 1958. godine pronađeni su ostaci rimskog brodoloma s teretom amfora u Špinutu, zaljevu sa sjeverne strane Marjana u Splitu. Teret je ležao na dubini od 3,5 metra i te je godine nestao sav površinski sloj amfora. Kasnije je za tim amforama tragao autor i uspio pronaći 10 komada (4 u Arheološkom...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
ZRC SAZU, Založba ZRC
1975-02-01
|
| Series: | Arheološki Vestnik |
| Online Access: | https://ojs.zrc-sazu.si/av/article/view/9677 |
| Summary: | Ljeti 1958. godine pronađeni su ostaci rimskog brodoloma s teretom amfora u Špinutu, zaljevu sa sjeverne strane Marjana u Splitu. Teret je ležao na dubini od 3,5 metra i te je godine nestao sav površinski sloj amfora. Kasnije je za tim amforama tragao autor i uspio pronaći 10 komada (4 u Arheološkom muzeju u Splitu, a ostali u privatnim zbirkama u Splitu). Sve amfore iz Špinuta pripadaju tipu Dressel 20 koji je karakterističan po svom loptastom tijelu, relativno velike širine. Ove amfore su važne zbog toga što na drškama imaju žigove, a na tijelu slikane natpise (titulipicti) koji su, na žalost, zbog skidanja površinskog dijela amfore brzo propali. Repertoar žigova na pronađenim amforama je slijedeći: 1) SAXO FERR ili razriješen [Figtinae] SAXO FERRIco ili Ferri] Ovaj žig sigurno pripada španjolskim amforama, jer je na Monte Testaccio pronađena jedna amfora koja se prema slikanom natpisu datira u 149 god. n. e. (CIL XV, 2 br. 4171), u kojem se spominje grad Corduba u južnoj Španjolskoj. Na osnovi toga Saxum Ferreum se smješta po svoj prilici u dolinu rijeke Baetisa (današnji Gaudalquivir). 2) FSF'A'QVA ili razrješen Ex F(JgUnis) S{axis) F(erreis) A’QVA se ne može pročitati sa sigurnošću. Ovaj žig je jedna varijanta gore spomenutog i to je daljnja potvrda da oni vremenski spadaju zajedno i da pripadaju jednoj te istoj radionici. Mišljenje autora je da se kraj natpisa treba dešifrirati kao praenomen i nomen, odnosno nomen ili cognomen vlasnika imanja ili figline. 3) SCOROBRES. Razrješen [Figlinae] SCOROBR(ens)ES Veoma je mali broj loptastih amfora s tim žigom sačuvano. Naših nekoliko primjera su dokaz ranije postavljene pretpostavke da taj žig mora pripadati južno španjolskom tipu amfore. 4) OC PA. Vjerojatno čitanje OC(tavii) Paterni) [Figlino] Ovaj žig je možda najvažniji od svih pronađenih u Špinutu. On je do sada jedinstveni primjerak na jednom primjerku loptaste amfore. Sličan žig je poznat na jednoj amfori iz Diè u Francuskoj, ali nije poznato na kojem tipu amfore (CIL XII, br. 204). Žig vjerojatno daje ime vlasnika figline ili posjeda. Amfora prikazana na pečatu između dva člana onomastičke forme vjerojatno radije označava figlimi nego posjed. Globularne amfore poznate su prvenstveno u zapadnom dijelu antičkog svijeta od početka I st. pa do sredine III st. n. e. Poznate su postale nakon istraživanja H. Dressela na Monte Testaccio u Rimu. Ovaj naš nalaz na osnovi žigova datira se pouzdano u prvu polovicu II st. n. e. Njegova važnost je u tome što, budući da se radi o zatvorenom nalazu daje siguran oslonac i za dalaciju žigova koje nije bilo moguće, precizno vremenski determinirati (Scorobres i Oc Pa). Nalaz iz Špinuta dokazuje postojanje trgovine španjolskim uljem u Dalmaciji u II st. n. e. Do sada se općenito nije znalo da je import toga ulja stigao i u krajeve istočno od linije AIpe-Apenini. Da je taj import postojao dokazuju i još neki drugi nalazi tih amfora, kao što su ležajevi potonulih brodova u prolazu između otoka Žuta i Dugog otoka (primjerak amfore iz tog lokaliteta nalazi se u Biogradu u restoranu »Mornar«), te između Fažane i Briona u Istri (primjerak amfore u podzemnim prostorijama amfiteatra u Puli). Jedan primjerak loptaste amfore nalazi se i u Muzeju u Akvileji. Osobito je važan, međutim, nalaz tri žiga hispanskih amfora u Vinkovcima što dokazuje import i u Panoniju, za koju se općenito smatralo da spada u domenu istarskog izvoza ulja. Žigovi iz Vinkovaca su LIVNIM u prvom retku i ELISSI[P] u drugom u dva slučaja. Taj žig se razrješava L(uci) IVNI[M]ELISSI [P]. Treći žig je LFCCVCA koji se po svoj prilici razrješava L(ucius) F(abius) C(rescens) CVCA (figlino). Postojanje trgovačkih veza sa Hispanijom u antičko doba potvrđuju i neki drugi nalazi koje autor također navodi. Na koncu autor raspravlja zbog čega je bilo potrebno uvoziti ulje u jedan kraj koji je imao dosta razvijeno maslinarstvo. On dolazi do zaključka da je to vjerojatno uvjetovala nedovoljna količina ulja za podmirenje domaćih potreba, a možda i činjenica da je dalmatinsko ulje bilo uvijek pomalo žestoko pa ga je trebalo miješati s nekim drugim blažim. Očito je, po autorovu mišljenju, da je španjolsko ulje moralo biti rival za tržište s istarskim, koje je po starim piscima bilo jednake kvalitete. |
|---|---|
| ISSN: | 1581-1204 0570-8966 |