Silazni akcent izvan početnog sloga u bosanskom jeziku – utjecaj sufiksa
Standardni bosanski jezik pripada četveroakcenatskom novoštokavskom sistemu, od kojeg odstupa u prisutnosti silaznih akcenata u tuđicama, složenicama, genitivu jednine i akuzativu množine pojedinih riječi, neprenošenju akcenta na proklitiku, skraćenicama te dvosložnom refleksu jata. S obzirom na to...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
2022-01-01
|
| Series: | Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/407431 |
| _version_ | 1827281979747336192 |
|---|---|
| author | Zenaida Karavdić |
| author_facet | Zenaida Karavdić |
| author_sort | Zenaida Karavdić |
| collection | DOAJ |
| description | Standardni bosanski jezik pripada četveroakcenatskom novoštokavskom sistemu, od kojeg odstupa u prisutnosti silaznih akcenata u tuđicama, složenicama, genitivu jednine i akuzativu množine pojedinih riječi, neprenošenju akcenta na proklitiku, skraćenicama te dvosložnom refleksu jata. S obzirom na to da je uvjet da upotrebni oblik bude i normiran zapravo precizan opis kategorija, to se u ovom radu silaznom akcentu pristupa sistemski, tj. otkrivaju se moguće kategorije u kojima se silazni akcent javlja dosljedno izvan početnog sloga. Za konačno normiranje potrebno je ove kategorije ispitati na terenu, čime se ovaj rad neće baviti.
Iz dosadašnjih istraživanja kao nedovoljno opisane izdvojile su se tuđice i silazni akcent u genitivu množine i vokativu jednine pojedinih riječi. S obzirom na to da se primjeri mogu grupisati prema sufiksima gotovo bez ostatka, a polazeći od teze da sufiksi mogu određivati akcenatsku sliku riječi, kategorije tuđica i riječi koje u genitivu množine i/li vokativu jednine imaju ili mogu imati silazni akcenat izvan početnog sloga kategorizirane su dakle prema sufiksima, koji su detaljno pobrojani. Korpus su činili opći rječnici bosanskog jezika, pa su date napomene i o trenutnom normativnom statusu pojedinih kategorija, od kojih su neke i normirane. Istraživanje je iznjedrilo i opći zaključak, a to je da se u bosanskom jeziku silazni akcenti izvan prvog sloga javljaju samo u trosložnim i višesložnim riječima. |
| first_indexed | 2024-04-24T09:10:21Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-4c9256b2dda7433dbae4bc8af4d1c70b |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1331-6745 1849-0379 |
| language | Croatian |
| last_indexed | 2024-04-24T09:10:21Z |
| publishDate | 2022-01-01 |
| publisher | Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje |
| record_format | Article |
| series | Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje |
| spelling | doaj.art-4c9256b2dda7433dbae4bc8af4d1c70b2024-04-15T17:53:34ZhrvInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeRasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje1331-67451849-03792022-01-0148110513110.31724/rihjj.48.1.5Silazni akcent izvan početnog sloga u bosanskom jeziku – utjecaj sufiksaZenaida Karavdić0Institut za jezik Univerziteta u SarajevuStandardni bosanski jezik pripada četveroakcenatskom novoštokavskom sistemu, od kojeg odstupa u prisutnosti silaznih akcenata u tuđicama, složenicama, genitivu jednine i akuzativu množine pojedinih riječi, neprenošenju akcenta na proklitiku, skraćenicama te dvosložnom refleksu jata. S obzirom na to da je uvjet da upotrebni oblik bude i normiran zapravo precizan opis kategorija, to se u ovom radu silaznom akcentu pristupa sistemski, tj. otkrivaju se moguće kategorije u kojima se silazni akcent javlja dosljedno izvan početnog sloga. Za konačno normiranje potrebno je ove kategorije ispitati na terenu, čime se ovaj rad neće baviti. Iz dosadašnjih istraživanja kao nedovoljno opisane izdvojile su se tuđice i silazni akcent u genitivu množine i vokativu jednine pojedinih riječi. S obzirom na to da se primjeri mogu grupisati prema sufiksima gotovo bez ostatka, a polazeći od teze da sufiksi mogu određivati akcenatsku sliku riječi, kategorije tuđica i riječi koje u genitivu množine i/li vokativu jednine imaju ili mogu imati silazni akcenat izvan početnog sloga kategorizirane su dakle prema sufiksima, koji su detaljno pobrojani. Korpus su činili opći rječnici bosanskog jezika, pa su date napomene i o trenutnom normativnom statusu pojedinih kategorija, od kojih su neke i normirane. Istraživanje je iznjedrilo i opći zaključak, a to je da se u bosanskom jeziku silazni akcenti izvan prvog sloga javljaju samo u trosložnim i višesložnim riječima.https://hrcak.srce.hr/file/407431silazni akcentinepočetni slogsufiksituđicegenitiv množine, vokativ jedninestandardni bosanski jezik |
| spellingShingle | Zenaida Karavdić Silazni akcent izvan početnog sloga u bosanskom jeziku – utjecaj sufiksa Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje silazni akcenti nepočetni slog sufiksi tuđice genitiv množine, vokativ jednine standardni bosanski jezik |
| title | Silazni akcent izvan početnog sloga u bosanskom jeziku – utjecaj sufiksa |
| title_full | Silazni akcent izvan početnog sloga u bosanskom jeziku – utjecaj sufiksa |
| title_fullStr | Silazni akcent izvan početnog sloga u bosanskom jeziku – utjecaj sufiksa |
| title_full_unstemmed | Silazni akcent izvan početnog sloga u bosanskom jeziku – utjecaj sufiksa |
| title_short | Silazni akcent izvan početnog sloga u bosanskom jeziku – utjecaj sufiksa |
| title_sort | silazni akcent izvan pocetnog sloga u bosanskom jeziku utjecaj sufiksa |
| topic | silazni akcenti nepočetni slog sufiksi tuđice genitiv množine, vokativ jednine standardni bosanski jezik |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/407431 |
| work_keys_str_mv | AT zenaidakaravdic silazniakcentizvanpocetnogslogaubosanskomjezikuutjecajsufiksa |