MEDICINSKI, SOCIJALNI ILI NEOMEDICINSKI PRISTUP SKRBI ZA OSOBE S INVALIDITETOM
Unatoč tome što socijalni pristup u okviru hrvatske psihosocijalne prakse nije novost, konkretna djelovanja za poboljšanje položaja i poštivanje prava korisnika još su uvijek velikim dijelom u skladu s medicinskim pristupom, barem kada je riječ o osobama s invaliditetom. To ukratko znači da se oko 9...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
University of Zagreb, Faculty of Law
2005-12-01
|
| Series: | Ljetopis socijalnog rada |
| Subjects: | |
| Online Access: | http://hrcak.srce.hr/file/3113 |
| _version_ | 1811328016640376832 |
|---|---|
| author | Kristina Urbanc |
| author_facet | Kristina Urbanc |
| author_sort | Kristina Urbanc |
| collection | DOAJ |
| description | Unatoč tome što socijalni pristup u okviru hrvatske psihosocijalne prakse nije novost, konkretna djelovanja za poboljšanje položaja i poštivanje prava korisnika još su uvijek velikim dijelom u skladu s medicinskim pristupom, barem kada je riječ o osobama s invaliditetom. To ukratko znači da se oko 9,7% stanovnika RH, koliko iznosi udio osoba s invaliditetom, s ovim poteškoćama nosi velikim dijelom na način «osobne tragedije» njih i njihovih obitelji (što je jedno od obilježja medicinskog pristupa), a manje na način sustavnog, usklađenog, suvremenog profesionalnog pristupa u smjeru izjednačavanja mogućnosti za te osobe. S tim u skladu je i činjenica da je svaki novi zakon o socijalnoj skrbi sve restriktivniji, što znači da je sve manji broj onih kojima će pomoć priskrbiti država ukoliko si ne mogu pomoći sami, a da je sve veća odgovornost na pojedincu i njegovoj obitelji. Sadašnji sustav u velikoj se mjeri temelji na "tretmanu pojedinca" bez uvažavanja okruženja u kojem on živi. Stoga je važno temeljiti aktualne promjene u zakonodavstvu na sistemskom, obiteljskom pristupu. Ako očekujemo od obitelji da preuzme sve veću odgovornost za one svoje članove koji iz različitih razloga ne mogu samostalno zadovoljavati sve svoje potrebe, onda je vrijeme da predvidimo sustavno djelovanje socijalne skrbi kao i obiteljski pristup, ne zanemarujući međusobne utjecaje okoline i pojedinca. |
| first_indexed | 2024-04-13T15:18:47Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-5487e58919b946f7bad5320091ebc341 |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1846-5412 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-04-13T15:18:47Z |
| publishDate | 2005-12-01 |
| publisher | University of Zagreb, Faculty of Law |
| record_format | Article |
| series | Ljetopis socijalnog rada |
| spelling | doaj.art-5487e58919b946f7bad5320091ebc3412022-12-22T02:41:45ZengUniversity of Zagreb, Faculty of LawLjetopis socijalnog rada1846-54122005-12-01122321333MEDICINSKI, SOCIJALNI ILI NEOMEDICINSKI PRISTUP SKRBI ZA OSOBE S INVALIDITETOMKristina UrbancUnatoč tome što socijalni pristup u okviru hrvatske psihosocijalne prakse nije novost, konkretna djelovanja za poboljšanje položaja i poštivanje prava korisnika još su uvijek velikim dijelom u skladu s medicinskim pristupom, barem kada je riječ o osobama s invaliditetom. To ukratko znači da se oko 9,7% stanovnika RH, koliko iznosi udio osoba s invaliditetom, s ovim poteškoćama nosi velikim dijelom na način «osobne tragedije» njih i njihovih obitelji (što je jedno od obilježja medicinskog pristupa), a manje na način sustavnog, usklađenog, suvremenog profesionalnog pristupa u smjeru izjednačavanja mogućnosti za te osobe. S tim u skladu je i činjenica da je svaki novi zakon o socijalnoj skrbi sve restriktivniji, što znači da je sve manji broj onih kojima će pomoć priskrbiti država ukoliko si ne mogu pomoći sami, a da je sve veća odgovornost na pojedincu i njegovoj obitelji. Sadašnji sustav u velikoj se mjeri temelji na "tretmanu pojedinca" bez uvažavanja okruženja u kojem on živi. Stoga je važno temeljiti aktualne promjene u zakonodavstvu na sistemskom, obiteljskom pristupu. Ako očekujemo od obitelji da preuzme sve veću odgovornost za one svoje članove koji iz različitih razloga ne mogu samostalno zadovoljavati sve svoje potrebe, onda je vrijeme da predvidimo sustavno djelovanje socijalne skrbi kao i obiteljski pristup, ne zanemarujući međusobne utjecaje okoline i pojedinca.http://hrcak.srce.hr/file/3113socijalni modelmedicinski modelosobe s invaliditetomsistemski pristup |
| spellingShingle | Kristina Urbanc MEDICINSKI, SOCIJALNI ILI NEOMEDICINSKI PRISTUP SKRBI ZA OSOBE S INVALIDITETOM Ljetopis socijalnog rada socijalni model medicinski model osobe s invaliditetom sistemski pristup |
| title | MEDICINSKI, SOCIJALNI ILI NEOMEDICINSKI PRISTUP SKRBI ZA OSOBE S INVALIDITETOM |
| title_full | MEDICINSKI, SOCIJALNI ILI NEOMEDICINSKI PRISTUP SKRBI ZA OSOBE S INVALIDITETOM |
| title_fullStr | MEDICINSKI, SOCIJALNI ILI NEOMEDICINSKI PRISTUP SKRBI ZA OSOBE S INVALIDITETOM |
| title_full_unstemmed | MEDICINSKI, SOCIJALNI ILI NEOMEDICINSKI PRISTUP SKRBI ZA OSOBE S INVALIDITETOM |
| title_short | MEDICINSKI, SOCIJALNI ILI NEOMEDICINSKI PRISTUP SKRBI ZA OSOBE S INVALIDITETOM |
| title_sort | medicinski socijalni ili neomedicinski pristup skrbi za osobe s invaliditetom |
| topic | socijalni model medicinski model osobe s invaliditetom sistemski pristup |
| url | http://hrcak.srce.hr/file/3113 |
| work_keys_str_mv | AT kristinaurbanc medicinskisocijalniilineomedicinskipristupskrbizaosobesinvaliditetom |