Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju
Jedan je od najvažnijih demografskih procesa na hrvatskom otočnom prostoru depopulacija. Ona je posljedica intenzivnog iseljavanja, mahom mladog stanovništva, i negativne prirodne promjene. Mali hrvatski otoci i otoci smješteni podalje od kopna ponajviše su zahvaćeni tim procesom, dok je na pojedini...
| Main Authors: | , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Institute for Migration and Ethnic Studies
2016-01-01
|
| Series: | Migracijske i etničke teme |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/260962 |
| _version_ | 1797207872980910080 |
|---|---|
| author | Jelena Nakićen Anica Čuka |
| author_facet | Jelena Nakićen Anica Čuka |
| author_sort | Jelena Nakićen |
| collection | DOAJ |
| description | Jedan je od najvažnijih demografskih procesa na hrvatskom otočnom prostoru depopulacija. Ona je posljedica intenzivnog iseljavanja, mahom mladog stanovništva, i negativne prirodne promjene. Mali hrvatski otoci i otoci smješteni podalje od kopna ponajviše su zahvaćeni tim procesom, dok je na pojedinim površinom većim i kopnu bližim ili premoštenim otocima čak zabilježen blagi porast broja stanovnika posljednjih nekoliko popisnih godina. Jedan od otoka koji je niz godina bio izložen intenzivnoj depopulaciji, a u novije vrijeme bilježi blagi porast broja stanovnika jest i otok Brač. U radu se analiziraju demografski pokazatelji koji svjedoče o intenzivnoj depopulaciji koja je zahvatila čitav otok u većem dijelu 20. stoljeća, no posljednjih nekoliko popisnih godina broj stanovnika dijela otočnih naselja u porastu je ili tek u manjem padu. Kako je u pojedinim slučajevima često riječ o fiktivnom porastu uzrokovanom tzv. administrativno doseljenim stanovnicima, istraživanjem provedenim u obliku anketnog ispitivanja nastojalo se istražiti u kojoj je mjeri stanovništvo zadovoljno životom na otoku te kakav je njihov trenutačni stav prema iseljavanju. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika zadovoljna je uvjetima života na otoku i ne razmišlja o odlasku. Analizom varijance testirano je i nekoliko hipoteza postavljenih na početku istraživanja. Rezultati testiranja pokazali su primjerice da učestalost posjeta Splitu kao najbližemu većem urbanom i regionalnom središtu ne utječe na želju za odlaskom s otoka te da su najčešći razlozi cirkulacije prema Splitu zdravstveni, čime se zdravstvena infrastruktura nameće kao glavni nedostatak života na otoku. |
| first_indexed | 2024-04-24T09:29:49Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-560c5b3988714d0f831c0b7ca77147e1 |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1333-2546 1848-9184 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-04-24T09:29:49Z |
| publishDate | 2016-01-01 |
| publisher | Institute for Migration and Ethnic Studies |
| record_format | Article |
| series | Migracijske i etničke teme |
| spelling | doaj.art-560c5b3988714d0f831c0b7ca77147e12024-04-15T14:03:25ZengInstitute for Migration and Ethnic StudiesMigracijske i etničke teme1333-25461848-91842016-01-0132331935110.11567/met.32.3.2Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanjuJelena Nakićen0Anica Čuka1SplitDepartment of Geography, University of Zadar, Zadar, CroatiaJedan je od najvažnijih demografskih procesa na hrvatskom otočnom prostoru depopulacija. Ona je posljedica intenzivnog iseljavanja, mahom mladog stanovništva, i negativne prirodne promjene. Mali hrvatski otoci i otoci smješteni podalje od kopna ponajviše su zahvaćeni tim procesom, dok je na pojedinim površinom većim i kopnu bližim ili premoštenim otocima čak zabilježen blagi porast broja stanovnika posljednjih nekoliko popisnih godina. Jedan od otoka koji je niz godina bio izložen intenzivnoj depopulaciji, a u novije vrijeme bilježi blagi porast broja stanovnika jest i otok Brač. U radu se analiziraju demografski pokazatelji koji svjedoče o intenzivnoj depopulaciji koja je zahvatila čitav otok u većem dijelu 20. stoljeća, no posljednjih nekoliko popisnih godina broj stanovnika dijela otočnih naselja u porastu je ili tek u manjem padu. Kako je u pojedinim slučajevima često riječ o fiktivnom porastu uzrokovanom tzv. administrativno doseljenim stanovnicima, istraživanjem provedenim u obliku anketnog ispitivanja nastojalo se istražiti u kojoj je mjeri stanovništvo zadovoljno životom na otoku te kakav je njihov trenutačni stav prema iseljavanju. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika zadovoljna je uvjetima života na otoku i ne razmišlja o odlasku. Analizom varijance testirano je i nekoliko hipoteza postavljenih na početku istraživanja. Rezultati testiranja pokazali su primjerice da učestalost posjeta Splitu kao najbližemu većem urbanom i regionalnom središtu ne utječe na želju za odlaskom s otoka te da su najčešći razlozi cirkulacije prema Splitu zdravstveni, čime se zdravstvena infrastruktura nameće kao glavni nedostatak života na otoku.https://hrcak.srce.hr/file/260962iseljavanjedepopulacijahrvatski otociBrač |
| spellingShingle | Jelena Nakićen Anica Čuka Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju Migracijske i etničke teme iseljavanje depopulacija hrvatski otoci Brač |
| title | Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju |
| title_full | Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju |
| title_fullStr | Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju |
| title_full_unstemmed | Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju |
| title_short | Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju |
| title_sort | demografski razvoj otoka braca i sklonost otocana iseljavanju |
| topic | iseljavanje depopulacija hrvatski otoci Brač |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/260962 |
| work_keys_str_mv | AT jelenanakicen demografskirazvojotokabracaisklonostotocanaiseljavanju AT anicacuka demografskirazvojotokabracaisklonostotocanaiseljavanju |