KVALITETA ŽIVOTA OSOBA POGOĐENIH RATOM
U radu se uspoređuje kvaliteta života dvije skupine ljudi koji žive u područjima pogođenima ratom: osobe koje zadovoljavaju dijagnostički kriterij psihičkog poremećaja i osobe koje vjerojatno nemaju psihički poremećaj. Proučavan je i doprinos traumatizacije, sociodemografskih obilježja i aktualnog m...
| Main Authors: | , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
University of Zagreb, Faculty of Law
2007-01-01
|
| Series: | Ljetopis socijalnog rada |
| Subjects: | |
| Online Access: | http://hrcak.srce.hr/file/29432 |
| _version_ | 1818482316781027328 |
|---|---|
| author | Dean Ajduković Radojka Kraljević Sandra Penić |
| author_facet | Dean Ajduković Radojka Kraljević Sandra Penić |
| author_sort | Dean Ajduković |
| collection | DOAJ |
| description | U radu se uspoređuje kvaliteta života dvije skupine ljudi koji žive u područjima pogođenima ratom: osobe koje zadovoljavaju dijagnostički kriterij psihičkog poremećaja i osobe koje vjerojatno nemaju psihički poremećaj. Proučavan je i doprinos traumatizacije, sociodemografskih obilježja i aktualnog mentalnog zdravlja objašnjenju kvalitete života ovih ljudi. Podaci su prikupljeni strukturiranim intervjuom na reprezentativnom uzorku odraslih u dobi od 18 do 65 godina (N=454) u dvije županije. Više od jedne trećine sudionika (36,1%) zadovoljilo je kriterij za jedan ili više mentalno-zdravstvenih poremećaja. Utvrđeno je da osobe koje ne ispunjavaju takav kriterij imaju značajno višu kvalitetu života od osoba s depresijom, s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) i onih s anksioznim poremećajem. Sudionici s vjerojatnim psihičkim poremećajem međusobno su se razlikovali tako što su oni s PTSP-om procijenili da im je fizičko i psihičko zdravlje lošije nego što su to procijenile osobe s depresijom. Od devet prediktora bolje kvalitete života u hijerarhijskoj su se analizi značajnim pokazali samo manja depresivnost i bolji ekonomski status, dok izloženost traumatizaciji, sociodemografske varijable, anksioznost i posttraumatske smetnje nisu bile prediktivne kad su u analizu uzeti svi prediktori. Dugotrajno loši uvjeti života u poslijeratnim zajednicama vjerojatno pridonose razvoju psihičkih smetnji koje su potencirane smanjenim kapacitetom za suočavanje populacije koja je proživjela rat što se odražava na lošoj kvaliteti života tih ljudi. |
| first_indexed | 2024-12-10T11:46:08Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-56458b616c2e4555b3a3b3aa75ed19a2 |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1846-5412 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-12-10T11:46:08Z |
| publishDate | 2007-01-01 |
| publisher | University of Zagreb, Faculty of Law |
| record_format | Article |
| series | Ljetopis socijalnog rada |
| spelling | doaj.art-56458b616c2e4555b3a3b3aa75ed19a22022-12-22T01:50:04ZengUniversity of Zagreb, Faculty of LawLjetopis socijalnog rada1846-54122007-01-01143505526KVALITETA ŽIVOTA OSOBA POGOĐENIH RATOMDean AjdukovićRadojka KraljevićSandra PenićU radu se uspoređuje kvaliteta života dvije skupine ljudi koji žive u područjima pogođenima ratom: osobe koje zadovoljavaju dijagnostički kriterij psihičkog poremećaja i osobe koje vjerojatno nemaju psihički poremećaj. Proučavan je i doprinos traumatizacije, sociodemografskih obilježja i aktualnog mentalnog zdravlja objašnjenju kvalitete života ovih ljudi. Podaci su prikupljeni strukturiranim intervjuom na reprezentativnom uzorku odraslih u dobi od 18 do 65 godina (N=454) u dvije županije. Više od jedne trećine sudionika (36,1%) zadovoljilo je kriterij za jedan ili više mentalno-zdravstvenih poremećaja. Utvrđeno je da osobe koje ne ispunjavaju takav kriterij imaju značajno višu kvalitetu života od osoba s depresijom, s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) i onih s anksioznim poremećajem. Sudionici s vjerojatnim psihičkim poremećajem međusobno su se razlikovali tako što su oni s PTSP-om procijenili da im je fizičko i psihičko zdravlje lošije nego što su to procijenile osobe s depresijom. Od devet prediktora bolje kvalitete života u hijerarhijskoj su se analizi značajnim pokazali samo manja depresivnost i bolji ekonomski status, dok izloženost traumatizaciji, sociodemografske varijable, anksioznost i posttraumatske smetnje nisu bile prediktivne kad su u analizu uzeti svi prediktori. Dugotrajno loši uvjeti života u poslijeratnim zajednicama vjerojatno pridonose razvoju psihičkih smetnji koje su potencirane smanjenim kapacitetom za suočavanje populacije koja je proživjela rat što se odražava na lošoj kvaliteti života tih ljudi.http://hrcak.srce.hr/file/29432traumatizacijakvaliteta života ratnih stradalnikamentalno zdravlje |
| spellingShingle | Dean Ajduković Radojka Kraljević Sandra Penić KVALITETA ŽIVOTA OSOBA POGOĐENIH RATOM Ljetopis socijalnog rada traumatizacija kvaliteta života ratnih stradalnika mentalno zdravlje |
| title | KVALITETA ŽIVOTA OSOBA POGOĐENIH RATOM |
| title_full | KVALITETA ŽIVOTA OSOBA POGOĐENIH RATOM |
| title_fullStr | KVALITETA ŽIVOTA OSOBA POGOĐENIH RATOM |
| title_full_unstemmed | KVALITETA ŽIVOTA OSOBA POGOĐENIH RATOM |
| title_short | KVALITETA ŽIVOTA OSOBA POGOĐENIH RATOM |
| title_sort | kvaliteta zivota osoba pogodenih ratom |
| topic | traumatizacija kvaliteta života ratnih stradalnika mentalno zdravlje |
| url | http://hrcak.srce.hr/file/29432 |
| work_keys_str_mv | AT deanajdukovic kvalitetazivotaosobapogođenihratom AT radojkakraljevic kvalitetazivotaosobapogođenihratom AT sandrapenic kvalitetazivotaosobapogođenihratom |