Doprinos Darka Gašparovića stvaranju hrvatskoga dramskog kanona
Nakon uvodnog obrazloženja teme i ukazivanja na relativizaciju pojma kanona u postmoderni, u članku se predlaže „operativna definicija“ kanona prema K. Nemecu i M. Solaru. Potom se, zbog središnjega mjesta koje drame M. Krleže imaju u Gašparovićevu kritičkom i teatrološkom radu, kao i zbog Gašparovi...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | Bulgarian |
Published: |
University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences
2020-01-01
|
Series: | Fluminensia: Journal for Philological Research |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/347474 |
_version_ | 1797207206242811904 |
---|---|
author | Boris Senker |
author_facet | Boris Senker |
author_sort | Boris Senker |
collection | DOAJ |
description | Nakon uvodnog obrazloženja teme i ukazivanja na relativizaciju pojma kanona u postmoderni, u članku se predlaže „operativna definicija“ kanona prema K. Nemecu i M. Solaru. Potom se, zbog središnjega mjesta koje drame M. Krleže imaju u Gašparovićevu kritičkom i teatrološkom radu, kao i zbog Gašparovićeva dosljednog krležijanstva u smislu kritičkog preispitivanja svih sudova, opširnije izlaže Krležin odnos prema hrvatskom dramskom kanonu. U kratkom pregledu područja kojima se Gašparović kao sveučilišni profesor, urednik časopisa, kazališni kritičar, teatrolog, dramaturg i intendant bavio ustrajava se na njegovu zagovaranju „otvorene dramaturgije“, koje navješćuje esejom o mogućnosti kritičkog angažmana u suvremenoj hrvatskoj drami iz 1968. a razvija u sljedećim tekstovima o hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu 20. st. U nastavku članka raspravlja se o Gašparovićevu doprinosu stvaranju hrvatskoga dramskog kanona u knjigama Dramatica krležiana, u kojoj se revaloriziraju Krležine rane drame te predlaže promijenjen izbor njegovih kanonskih djela, Kamov, u kojoj odgovor na pitanje mogu li Kamovljeve drame ući u u kanon ostavlja otvorenim, i, napokon, Dubinski rez, sintezi Gašparovićeva teatrološkog rada, u kojoj su najvažnija poglavlja posvećena kanonskim dramatičarima 20. st., od Vojnovića, preko Krleže, Fabrija te Šoljana i „krugovaša“do Šnajdera i „prologovaca“. |
first_indexed | 2024-04-24T09:19:13Z |
format | Article |
id | doaj.art-58568d960e5b4a15bb1a40f227190345 |
institution | Directory Open Access Journal |
issn | 0353-4642 1848-9680 |
language | Bulgarian |
last_indexed | 2024-04-24T09:19:13Z |
publishDate | 2020-01-01 |
publisher | University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences |
record_format | Article |
series | Fluminensia: Journal for Philological Research |
spelling | doaj.art-58568d960e5b4a15bb1a40f2271903452024-04-15T16:16:07ZbulUniversity of Rijeka. Faculty of Humanities and Social SciencesFluminensia: Journal for Philological Research0353-46421848-96802020-01-0132118120310.31820/f.32.1.6Doprinos Darka Gašparovića stvaranju hrvatskoga dramskog kanonaBoris Senker0Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultetNakon uvodnog obrazloženja teme i ukazivanja na relativizaciju pojma kanona u postmoderni, u članku se predlaže „operativna definicija“ kanona prema K. Nemecu i M. Solaru. Potom se, zbog središnjega mjesta koje drame M. Krleže imaju u Gašparovićevu kritičkom i teatrološkom radu, kao i zbog Gašparovićeva dosljednog krležijanstva u smislu kritičkog preispitivanja svih sudova, opširnije izlaže Krležin odnos prema hrvatskom dramskom kanonu. U kratkom pregledu područja kojima se Gašparović kao sveučilišni profesor, urednik časopisa, kazališni kritičar, teatrolog, dramaturg i intendant bavio ustrajava se na njegovu zagovaranju „otvorene dramaturgije“, koje navješćuje esejom o mogućnosti kritičkog angažmana u suvremenoj hrvatskoj drami iz 1968. a razvija u sljedećim tekstovima o hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu 20. st. U nastavku članka raspravlja se o Gašparovićevu doprinosu stvaranju hrvatskoga dramskog kanona u knjigama Dramatica krležiana, u kojoj se revaloriziraju Krležine rane drame te predlaže promijenjen izbor njegovih kanonskih djela, Kamov, u kojoj odgovor na pitanje mogu li Kamovljeve drame ući u u kanon ostavlja otvorenim, i, napokon, Dubinski rez, sintezi Gašparovićeva teatrološkog rada, u kojoj su najvažnija poglavlja posvećena kanonskim dramatičarima 20. st., od Vojnovića, preko Krleže, Fabrija te Šoljana i „krugovaša“do Šnajdera i „prologovaca“.https://hrcak.srce.hr/file/347474Darko GašparovićMiroslav Krležahrvatska dramakanon |
spellingShingle | Boris Senker Doprinos Darka Gašparovića stvaranju hrvatskoga dramskog kanona Fluminensia: Journal for Philological Research Darko Gašparović Miroslav Krleža hrvatska drama kanon |
title | Doprinos Darka Gašparovića stvaranju hrvatskoga dramskog kanona |
title_full | Doprinos Darka Gašparovića stvaranju hrvatskoga dramskog kanona |
title_fullStr | Doprinos Darka Gašparovića stvaranju hrvatskoga dramskog kanona |
title_full_unstemmed | Doprinos Darka Gašparovića stvaranju hrvatskoga dramskog kanona |
title_short | Doprinos Darka Gašparovića stvaranju hrvatskoga dramskog kanona |
title_sort | doprinos darka gasparovica stvaranju hrvatskoga dramskog kanona |
topic | Darko Gašparović Miroslav Krleža hrvatska drama kanon |
url | https://hrcak.srce.hr/file/347474 |
work_keys_str_mv | AT borissenker doprinosdarkagasparovicastvaranjuhrvatskogadramskogkanona |