Relacije kognitivne emocionalne regulacije, osobina ličnosti i afektiviteta

Ovaj rad se bavi uticajem kognitivnih strategija emocionalne regulacije na opšti afekat. Kako afektivitet u prvom redu zavisi od temperamenta, odnosno biološki uslovljenih aspekata ličnosti, neophodno je bilo uključiti i dimenzije ličnosti u ispitivanje ove veze. Uzorak je činilo 264 ispitanika iz o...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Stanislava Popov
Format: Article
Language:Bosnian
Published: Faculty of Philosophy, University of Novi Sad 2010-03-01
Series:Primenjena Psihologija
Subjects:
Online Access:https://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/1142
Description
Summary:Ovaj rad se bavi uticajem kognitivnih strategija emocionalne regulacije na opšti afekat. Kako afektivitet u prvom redu zavisi od temperamenta, odnosno biološki uslovljenih aspekata ličnosti, neophodno je bilo uključiti i dimenzije ličnosti u ispitivanje ove veze. Uzorak je činilo 264 ispitanika iz opšte populacije. Podaci su obrađeni hijerarhijskom regresionom analizom. Uticaj ličnosti se pokazao mnogo većim u objašnjenju obe afektivne dimenzije, mada je kod negativnog afekta nešto veći nego kod pozitivnog. Kad je u pitanju pojedinačni doprinos dimenzija ličnosti, otvorenost za iskustva se izdvojila kao značajan prediktor u obe afektivne dimenzije. Kod negativnog afekta je prediktor u negativnom smeru (ß= -.17, p<.01), a kod pozitivnog afekta daje veći prediktivni doprinos od ekstraverzije i to u pozitivnom smeru (ß= .29, p< .01). Pokazalo se, takođe, da i neke strategije kognitivne emocionalne regulacije mogu imati značajnog udela u objašnjenju obe afektivne dimenzije, odnosno da njihov uticaj nije zanemarljiv. Samookrivljavanje je najznačajniji pojedinačni prediktor negativnog afektiviteta (ß= .14, p<.05), dok je pozitivno refokusiranje najznačajniji pojedinačni prediktor pozitivnog afektiviteta (ß= .11, p< .05).
ISSN:1821-0147
2334-7287