Regionalna indiciranost stečajeva u Republici Hrvatskoj
U Hrvatskoj su kvantitativni podaci o stečajevima vrlo oskudni, te su stoga i statistička ispitivanja stečajeva iznimno rijetka. Pokušaj suočenja s ovim problemom rezultirao je izradom ankete koja je odaslana trgovačkim sudovima u Hrvatskoj, a na osnovi koje se dobio uvid u regionalnu strukturu bro...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Faculty of Economics and Business in Osijek
2006-01-01
|
| Series: | Ekonomski Vjesnik |
| Subjects: | |
| Online Access: | http://hrcak.srce.hr/file/294053 |
| _version_ | 1797334270795055104 |
|---|---|
| author | Domagoj Sajter |
| author_facet | Domagoj Sajter |
| author_sort | Domagoj Sajter |
| collection | DOAJ |
| description | U Hrvatskoj su kvantitativni podaci o stečajevima vrlo oskudni, te su stoga i statistička ispitivanja stečajeva iznimno rijetka. Pokušaj suočenja s ovim problemom rezultirao je izradom ankete koja je odaslana
trgovačkim sudovima u Hrvatskoj, a na osnovi koje se dobio uvid u regionalnu strukturu brojnosti stečajeva u Hrvatskoj. Također, nakon specifičnog upita dobiven je izvod iz baze podataka sudskog registra
trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj, te je pribavljena i agregatna statistika stečajeva u Hrvatskoj.
Rezultati ankete pokazali su kako se više od polovice (i do 74%) stečajeva u Hrvatskoj otvara u regiji Zagreb, odnosno pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. Također, u regionalnim centrima (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) postoji trend smanjenja broja otvorenih stečajeva, te trend ujednačavanja broja otvorenih i broja zaključenih stečajeva.
Pretpostavljeno je kako je broj stečajeva u određenoj regiji inverzno povezan uz pokazatelje razvijenosti gospodarstva te regije (odnosno kako se više stečajeva otvara u slabije razvijenim regijama, i obratno). Nakon odustanka od višestruke regresije, i to zbog izrazitih statističkih problema koji se nisu dali zaobići, provedena je nešto jednostavnija statistička analiza. Formirana je matrica korelacija između broja otvorenih i zaključenih stečajeva, te pokazatelja razvijenosti (BDP po stanovniku; bruto dodana vrijednost - BDVpo stanovniku; stopa nezaposlenosti; koeficijent efikasnosti stvaranja vrijednosti - VA/C™; te prosječna plaća). Suprotno očekivanome, matrica korelacija pokazala
je kako se prosječno više stečajeva otvara u razvijenijim regijama, odnosno kako postoji pozitivna korelacija između broja otvorenih stečajeva i pokazatelja razvijenosti. |
| first_indexed | 2024-03-08T08:18:21Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-68d19fc3277f4386a9e266142e89e82a |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 0353-359X 1847-2206 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-03-08T08:18:21Z |
| publishDate | 2006-01-01 |
| publisher | Faculty of Economics and Business in Osijek |
| record_format | Article |
| series | Ekonomski Vjesnik |
| spelling | doaj.art-68d19fc3277f4386a9e266142e89e82a2024-02-02T06:56:12ZengFaculty of Economics and Business in OsijekEkonomski Vjesnik0353-359X1847-22062006-01-01IX1-23142Regionalna indiciranost stečajeva u Republici HrvatskojDomagoj SajterU Hrvatskoj su kvantitativni podaci o stečajevima vrlo oskudni, te su stoga i statistička ispitivanja stečajeva iznimno rijetka. Pokušaj suočenja s ovim problemom rezultirao je izradom ankete koja je odaslana trgovačkim sudovima u Hrvatskoj, a na osnovi koje se dobio uvid u regionalnu strukturu brojnosti stečajeva u Hrvatskoj. Također, nakon specifičnog upita dobiven je izvod iz baze podataka sudskog registra trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj, te je pribavljena i agregatna statistika stečajeva u Hrvatskoj. Rezultati ankete pokazali su kako se više od polovice (i do 74%) stečajeva u Hrvatskoj otvara u regiji Zagreb, odnosno pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. Također, u regionalnim centrima (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) postoji trend smanjenja broja otvorenih stečajeva, te trend ujednačavanja broja otvorenih i broja zaključenih stečajeva. Pretpostavljeno je kako je broj stečajeva u određenoj regiji inverzno povezan uz pokazatelje razvijenosti gospodarstva te regije (odnosno kako se više stečajeva otvara u slabije razvijenim regijama, i obratno). Nakon odustanka od višestruke regresije, i to zbog izrazitih statističkih problema koji se nisu dali zaobići, provedena je nešto jednostavnija statistička analiza. Formirana je matrica korelacija između broja otvorenih i zaključenih stečajeva, te pokazatelja razvijenosti (BDP po stanovniku; bruto dodana vrijednost - BDVpo stanovniku; stopa nezaposlenosti; koeficijent efikasnosti stvaranja vrijednosti - VA/C™; te prosječna plaća). Suprotno očekivanome, matrica korelacija pokazala je kako se prosječno više stečajeva otvara u razvijenijim regijama, odnosno kako postoji pozitivna korelacija između broja otvorenih stečajeva i pokazatelja razvijenosti.http://hrcak.srce.hr/file/294053stečajregiježupanijestatistikatrgovački sudrazvijenost |
| spellingShingle | Domagoj Sajter Regionalna indiciranost stečajeva u Republici Hrvatskoj Ekonomski Vjesnik stečaj regije županije statistika trgovački sud razvijenost |
| title | Regionalna indiciranost stečajeva u Republici Hrvatskoj |
| title_full | Regionalna indiciranost stečajeva u Republici Hrvatskoj |
| title_fullStr | Regionalna indiciranost stečajeva u Republici Hrvatskoj |
| title_full_unstemmed | Regionalna indiciranost stečajeva u Republici Hrvatskoj |
| title_short | Regionalna indiciranost stečajeva u Republici Hrvatskoj |
| title_sort | regionalna indiciranost stecajeva u republici hrvatskoj |
| topic | stečaj regije županije statistika trgovački sud razvijenost |
| url | http://hrcak.srce.hr/file/294053 |
| work_keys_str_mv | AT domagojsajter regionalnaindiciranoststecajevaurepublicihrvatskoj |