Razvrgnuće suvlasničke zajednice

Suvlasništvo, kao vlasništvo više osoba u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na fizički nepodijeljenoj stvari, mogući je izvor potencijalnih sukoba suvlasnika. S obzirom da poremećaj ravnoteže interesa pojedinog suvlasnika i suvlasničke zajednice može rezultirati podnošenjem zahtjeva za razvrgnuće, tr...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Aleksandra Maganić
Format: Article
Language:deu
Published: University of Rijeka, Faculty of Law 2008-01-01
Series:Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/39998
_version_ 1811164521375465472
author Aleksandra Maganić
author_facet Aleksandra Maganić
author_sort Aleksandra Maganić
collection DOAJ
description Suvlasništvo, kao vlasništvo više osoba u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na fizički nepodijeljenoj stvari, mogući je izvor potencijalnih sukoba suvlasnika. S obzirom da poremećaj ravnoteže interesa pojedinog suvlasnika i suvlasničke zajednice može rezultirati podnošenjem zahtjeva za razvrgnuće, treba ispitati koje su osnovne dvojbe koje se u realizaciji ovog instituta mogu pojaviti. U pokušaju da se pronađu najbolja rješenja, izvršit ćemo komparativnu usporedbu nekih problema suvlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice u Austriji, Njemačkoj i Hrvatskoj. Osim normativne usporedbe, komparativni pregled trebao bi nam pružiti odgovore o sadržaju i pravnoj prirodi zahtjeva za razvrgnuće te mogućim zakonskim i ugovornim ograničenjima u podnošenju zahtjeva i njegovoj realizaciji. Središnji dio rada obuhvaća sporazumno i sudsko razvrgnuće, u kojem potonje otvara dvojbu treba li postupak razvrgnuća provoditi primjenom pravila parničnog ili izvanparničnog postupka, te koji kriterij mogu biti osnova za povlačenje crte jurisdikcijskog razgraničenja. Donošenje odluke o razvrgnuću traži i odgovor na pitanje kakva je pravna priroda odluke koja se postupku razvrgnuća donosi, a s obzirom na sadržaj pravne zaštite koji se tom odlukom pruža. Posebnu pozornost zaslužuju vrste diobe, odnosno pitanje imaju li pojedini načini razvrgnuća prioritet i može li sudska praksa biti kreator novih načina razvrgnuća. U vezi s tim osobito raduje činjenica da ZV omogućava znatno elastičniji pristup u odabiru mogućih načina razvrgnuća suda i stranka u odnosu na rješenja ABGB-a i BGB-a. Konačno, svrha analize nije samo puki presjek normativnih rješenja nego poticaj za pronalaženje najefikasnijeg pravnog puta za realizaciju zahtjeva za razvrgnuće i pružanje posebne, dodatne zaštite suvlasnicima kojima je zbog njihovih posebnih svojstava ta zaštita potrebna.
first_indexed 2024-04-10T15:22:40Z
format Article
id doaj.art-72f7987f8d95432aad8ef3565e3e1883
institution Directory Open Access Journal
issn 1330-349X
1846-8314
language deu
last_indexed 2024-04-10T15:22:40Z
publishDate 2008-01-01
publisher University of Rijeka, Faculty of Law
record_format Article
series Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci
spelling doaj.art-72f7987f8d95432aad8ef3565e3e18832023-02-14T12:21:29ZdeuUniversity of Rijeka, Faculty of LawZbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci1330-349X1846-83142008-01-01291413454Razvrgnuće suvlasničke zajedniceAleksandra Maganić0Pravni fakultet Sveučilišta u OsijekuSuvlasništvo, kao vlasništvo više osoba u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na fizički nepodijeljenoj stvari, mogući je izvor potencijalnih sukoba suvlasnika. S obzirom da poremećaj ravnoteže interesa pojedinog suvlasnika i suvlasničke zajednice može rezultirati podnošenjem zahtjeva za razvrgnuće, treba ispitati koje su osnovne dvojbe koje se u realizaciji ovog instituta mogu pojaviti. U pokušaju da se pronađu najbolja rješenja, izvršit ćemo komparativnu usporedbu nekih problema suvlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice u Austriji, Njemačkoj i Hrvatskoj. Osim normativne usporedbe, komparativni pregled trebao bi nam pružiti odgovore o sadržaju i pravnoj prirodi zahtjeva za razvrgnuće te mogućim zakonskim i ugovornim ograničenjima u podnošenju zahtjeva i njegovoj realizaciji. Središnji dio rada obuhvaća sporazumno i sudsko razvrgnuće, u kojem potonje otvara dvojbu treba li postupak razvrgnuća provoditi primjenom pravila parničnog ili izvanparničnog postupka, te koji kriterij mogu biti osnova za povlačenje crte jurisdikcijskog razgraničenja. Donošenje odluke o razvrgnuću traži i odgovor na pitanje kakva je pravna priroda odluke koja se postupku razvrgnuća donosi, a s obzirom na sadržaj pravne zaštite koji se tom odlukom pruža. Posebnu pozornost zaslužuju vrste diobe, odnosno pitanje imaju li pojedini načini razvrgnuća prioritet i može li sudska praksa biti kreator novih načina razvrgnuća. U vezi s tim osobito raduje činjenica da ZV omogućava znatno elastičniji pristup u odabiru mogućih načina razvrgnuća suda i stranka u odnosu na rješenja ABGB-a i BGB-a. Konačno, svrha analize nije samo puki presjek normativnih rješenja nego poticaj za pronalaženje najefikasnijeg pravnog puta za realizaciju zahtjeva za razvrgnuće i pružanje posebne, dodatne zaštite suvlasnicima kojima je zbog njihovih posebnih svojstava ta zaštita potrebna.https://hrcak.srce.hr/file/39998suvlasništvozajedničko vlasništvobračna stečevinaetažno vlasništvorazvrgnuće suvlasništvazahtjev za razvrgnuće
spellingShingle Aleksandra Maganić
Razvrgnuće suvlasničke zajednice
Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci
suvlasništvo
zajedničko vlasništvo
bračna stečevina
etažno vlasništvo
razvrgnuće suvlasništva
zahtjev za razvrgnuće
title Razvrgnuće suvlasničke zajednice
title_full Razvrgnuće suvlasničke zajednice
title_fullStr Razvrgnuće suvlasničke zajednice
title_full_unstemmed Razvrgnuće suvlasničke zajednice
title_short Razvrgnuće suvlasničke zajednice
title_sort razvrgnuce suvlasnicke zajednice
topic suvlasništvo
zajedničko vlasništvo
bračna stečevina
etažno vlasništvo
razvrgnuće suvlasništva
zahtjev za razvrgnuće
url https://hrcak.srce.hr/file/39998
work_keys_str_mv AT aleksandramaganic razvrgnucesuvlasnickezajednice