Razvrgnuće suvlasničke zajednice
Suvlasništvo, kao vlasništvo više osoba u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na fizički nepodijeljenoj stvari, mogući je izvor potencijalnih sukoba suvlasnika. S obzirom da poremećaj ravnoteže interesa pojedinog suvlasnika i suvlasničke zajednice može rezultirati podnošenjem zahtjeva za razvrgnuće, tr...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | deu |
Published: |
University of Rijeka, Faculty of Law
2008-01-01
|
Series: | Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/39998 |
_version_ | 1811164521375465472 |
---|---|
author | Aleksandra Maganić |
author_facet | Aleksandra Maganić |
author_sort | Aleksandra Maganić |
collection | DOAJ |
description | Suvlasništvo, kao vlasništvo više osoba u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na fizički nepodijeljenoj stvari, mogući je izvor potencijalnih sukoba suvlasnika. S obzirom da poremećaj ravnoteže interesa pojedinog suvlasnika i suvlasničke zajednice može rezultirati podnošenjem zahtjeva za razvrgnuće, treba ispitati koje su osnovne dvojbe koje se u realizaciji ovog instituta mogu pojaviti. U pokušaju da se pronađu najbolja rješenja, izvršit ćemo komparativnu usporedbu nekih problema suvlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice u Austriji, Njemačkoj i Hrvatskoj. Osim normativne usporedbe, komparativni pregled trebao bi nam pružiti odgovore o sadržaju i pravnoj prirodi zahtjeva za razvrgnuće te mogućim zakonskim i ugovornim ograničenjima u podnošenju zahtjeva i njegovoj realizaciji. Središnji dio rada obuhvaća sporazumno i sudsko razvrgnuće, u kojem potonje otvara dvojbu treba li postupak razvrgnuća provoditi primjenom pravila parničnog ili izvanparničnog postupka, te koji kriterij mogu biti osnova za povlačenje crte jurisdikcijskog razgraničenja. Donošenje odluke o razvrgnuću traži i odgovor na pitanje kakva je pravna priroda odluke koja se postupku razvrgnuća donosi, a s obzirom na sadržaj pravne zaštite koji se tom odlukom pruža. Posebnu pozornost zaslužuju vrste diobe, odnosno pitanje imaju li pojedini načini razvrgnuća prioritet i može li sudska praksa biti kreator novih načina razvrgnuća. U vezi s tim osobito raduje činjenica da ZV omogućava znatno elastičniji pristup u odabiru mogućih načina razvrgnuća suda i stranka u odnosu na rješenja ABGB-a i BGB-a. Konačno, svrha analize nije samo puki presjek normativnih rješenja nego poticaj za pronalaženje najefikasnijeg pravnog puta za realizaciju zahtjeva za razvrgnuće i pružanje posebne, dodatne zaštite suvlasnicima kojima je zbog njihovih posebnih svojstava ta zaštita potrebna. |
first_indexed | 2024-04-10T15:22:40Z |
format | Article |
id | doaj.art-72f7987f8d95432aad8ef3565e3e1883 |
institution | Directory Open Access Journal |
issn | 1330-349X 1846-8314 |
language | deu |
last_indexed | 2024-04-10T15:22:40Z |
publishDate | 2008-01-01 |
publisher | University of Rijeka, Faculty of Law |
record_format | Article |
series | Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci |
spelling | doaj.art-72f7987f8d95432aad8ef3565e3e18832023-02-14T12:21:29ZdeuUniversity of Rijeka, Faculty of LawZbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci1330-349X1846-83142008-01-01291413454Razvrgnuće suvlasničke zajedniceAleksandra Maganić0Pravni fakultet Sveučilišta u OsijekuSuvlasništvo, kao vlasništvo više osoba u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na fizički nepodijeljenoj stvari, mogući je izvor potencijalnih sukoba suvlasnika. S obzirom da poremećaj ravnoteže interesa pojedinog suvlasnika i suvlasničke zajednice može rezultirati podnošenjem zahtjeva za razvrgnuće, treba ispitati koje su osnovne dvojbe koje se u realizaciji ovog instituta mogu pojaviti. U pokušaju da se pronađu najbolja rješenja, izvršit ćemo komparativnu usporedbu nekih problema suvlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice u Austriji, Njemačkoj i Hrvatskoj. Osim normativne usporedbe, komparativni pregled trebao bi nam pružiti odgovore o sadržaju i pravnoj prirodi zahtjeva za razvrgnuće te mogućim zakonskim i ugovornim ograničenjima u podnošenju zahtjeva i njegovoj realizaciji. Središnji dio rada obuhvaća sporazumno i sudsko razvrgnuće, u kojem potonje otvara dvojbu treba li postupak razvrgnuća provoditi primjenom pravila parničnog ili izvanparničnog postupka, te koji kriterij mogu biti osnova za povlačenje crte jurisdikcijskog razgraničenja. Donošenje odluke o razvrgnuću traži i odgovor na pitanje kakva je pravna priroda odluke koja se postupku razvrgnuća donosi, a s obzirom na sadržaj pravne zaštite koji se tom odlukom pruža. Posebnu pozornost zaslužuju vrste diobe, odnosno pitanje imaju li pojedini načini razvrgnuća prioritet i može li sudska praksa biti kreator novih načina razvrgnuća. U vezi s tim osobito raduje činjenica da ZV omogućava znatno elastičniji pristup u odabiru mogućih načina razvrgnuća suda i stranka u odnosu na rješenja ABGB-a i BGB-a. Konačno, svrha analize nije samo puki presjek normativnih rješenja nego poticaj za pronalaženje najefikasnijeg pravnog puta za realizaciju zahtjeva za razvrgnuće i pružanje posebne, dodatne zaštite suvlasnicima kojima je zbog njihovih posebnih svojstava ta zaštita potrebna.https://hrcak.srce.hr/file/39998suvlasništvozajedničko vlasništvobračna stečevinaetažno vlasništvorazvrgnuće suvlasništvazahtjev za razvrgnuće |
spellingShingle | Aleksandra Maganić Razvrgnuće suvlasničke zajednice Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci suvlasništvo zajedničko vlasništvo bračna stečevina etažno vlasništvo razvrgnuće suvlasništva zahtjev za razvrgnuće |
title | Razvrgnuće suvlasničke zajednice |
title_full | Razvrgnuće suvlasničke zajednice |
title_fullStr | Razvrgnuće suvlasničke zajednice |
title_full_unstemmed | Razvrgnuće suvlasničke zajednice |
title_short | Razvrgnuće suvlasničke zajednice |
title_sort | razvrgnuce suvlasnicke zajednice |
topic | suvlasništvo zajedničko vlasništvo bračna stečevina etažno vlasništvo razvrgnuće suvlasništva zahtjev za razvrgnuće |
url | https://hrcak.srce.hr/file/39998 |
work_keys_str_mv | AT aleksandramaganic razvrgnucesuvlasnickezajednice |