PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE

PROBLEM KONSTITUCIJE GOVOREĆEG SUBJEKTA I MOGUĆNOST METALINGVISTIKE

Problem odnosa između jezične strukture i govorećeg subjekta zahvaća skoro svaku lingvističku teoriju još i prije Ferdinanda de Saussurea koji je tu dihotomiju razvio do krajnjih konzekvenci u utemeljenju strukturalizma kao znanstvene paradigme. Tu centralnu dihotomiju prate i druge poput one između...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Karlo Jurak
Format: Article
Language:Bulgarian
Published: University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences 2018-01-01
Series:Fluminensia: Journal for Philological Research
Subjects:
govoreći subjekt
jezična struktura
jezično upravljanje
metajezik
metajezična sposobnost
metalingvistika
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/310875
Description
Summary:Problem odnosa između jezične strukture i govorećeg subjekta zahvaća skoro svaku lingvističku teoriju još i prije Ferdinanda de Saussurea koji je tu dihotomiju razvio do krajnjih konzekvenci u utemeljenju strukturalizma kao znanstvene paradigme. Tu centralnu dihotomiju prate i druge poput one između funkcije i forme te primata jezika ili mišljenja. Razmatrajući tako lingvističke teorije prije i poslije Saussurea možemo vidjeti da je svugdje barem implicitno prisutan ovaj problem. Kako bi se taj problem nadišao, u ovom se radu konstituciji govorećeg subjekta prilazi mimo ustaljenih dihotomija koristeći koncepte jezičnog upravljanja, metajezika te metajezične sposobnosti. Uz to dolaze pretpostavke o svjesnosti jezične djelatnosti, njezinu inherentno metajezičnom karakteru te mogućnosti konstituiranja subjektivnosti samoga govornoga aktera pomoću refleksivnosti i dijalogičnosti. U tu svrhu govoreći se subjekt provlači kroz tri dimenzije sa svojim specifičnim problemima – kroz filozofsku, političko i pragmatičku dimenziju. Glavna je značajka filozofske dimenzije ontološko i epistemološko utemeljenje jezičnoga fenomena te odnos jezika i mišljenja; kod političke dimenzije riječ je o pitanjima moći i hegemonije; na pragmatičkoj se razini ističe raspad dihotomije između deskriptivnosti i performativnosti kao različitih jezičnih funkcija. Konačno, cilj je rada na navedenim pretpostavkama afirmirati metalingvistiku univerzalnoga karaktera ostajući u imanentnim okvirima, tj. u okvirima samoga jezika.
ISSN:0353-4642
1848-9680

Similar Items