PRAVNO-POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA REGULACIJE INSTITUTA IZMOLJENE POSUDBE U HRVATSKOM PRAVU

Nerijetko se u svakodnevnom govoru, čak i u pravnom kontekstu stavlja znak jednakosti između dvaju obvezno pravnih instituta izmoljene posudbe, tj prekarija i posudbe te se naglašava opozivost kao jedina okolnost njihova razgraničenja. Uvažavajući mišljenje pravnih teoretičara prema kojem se pravni...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Jelena Kasap, Višnja Lachner
Format: Article
Language:deu
Published: University of Rijeka, Faculty of Law 2020-01-01
Series:Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/354812
_version_ 1797207143648067584
author Jelena Kasap
Višnja Lachner
author_facet Jelena Kasap
Višnja Lachner
author_sort Jelena Kasap
collection DOAJ
description Nerijetko se u svakodnevnom govoru, čak i u pravnom kontekstu stavlja znak jednakosti između dvaju obvezno pravnih instituta izmoljene posudbe, tj prekarija i posudbe te se naglašava opozivost kao jedina okolnost njihova razgraničenja. Uvažavajući mišljenje pravnih teoretičara prema kojem se pravni učinak izmoljene posudbe može ostvariti primjenom pravila o posudbi, neke od modernih kodifikacija građanskog prava propustile su normirati izmoljenu posudbu kao samostalan pravni institut. Ipak, hrvatski je zakonodavac, vodeći se povijesnom primjenom austrijskog Općeg građanskog zakonika na hrvatskom području normirao institut izmoljene posudbe zasebnom zakonskom odredbom i time ga definirao podvrstom ugovora o posudbi. Vrlo rijetka uporaba ovog instituta u pravnoj praksi, kao i izostanak interesa za pravnu narav izmoljene posudbe u modernoj teoriji građanskog prava, čine prirodu ovog instituta i dalje nedostatno jasnom. Komparativnom analizom pravne teorije, ali i stranoga zakonodavstva koje je poslužilo kao podloga izradi zakonskog okvira posudbe u hrvatskom pravu nastojat će se utvrditi osobitosti izmoljene posudbe te ukazati na slučajeve u kojima je primjena ovog instituta, osobito oportuna. Unatoč sličnosti dvaju spomenutih pravnih poslova posudbe i izmoljene posudbe na koju će se ukazati u radu, temeljna je svrha ovog istraživanja naglasiti važnost svakoga instituta uzimajući u obzir osobitosti koje ih razgraničavaju te potvrđuju kako oba instituta imaju svoju zasebnu svrhu, praktičnu važnost i iskustvo postojanja u hrvatskom pravu.
first_indexed 2024-04-24T09:18:14Z
format Article
id doaj.art-8e1a862f11ae402bbfb704454c903c5d
institution Directory Open Access Journal
issn 1330-349X
1846-8314
language deu
last_indexed 2024-04-24T09:18:14Z
publishDate 2020-01-01
publisher University of Rijeka, Faculty of Law
record_format Article
series Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci
spelling doaj.art-8e1a862f11ae402bbfb704454c903c5d2024-04-15T16:26:58ZdeuUniversity of Rijeka, Faculty of LawZbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci1330-349X1846-83142020-01-0141256758610.30925/zpfsr.41.2.7PRAVNO-POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA REGULACIJE INSTITUTA IZMOLJENE POSUDBE U HRVATSKOM PRAVUJelena Kasap0Višnja Lachner1Faculty of Law, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, CroatiaFaculty of Law, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, CroatiaNerijetko se u svakodnevnom govoru, čak i u pravnom kontekstu stavlja znak jednakosti između dvaju obvezno pravnih instituta izmoljene posudbe, tj prekarija i posudbe te se naglašava opozivost kao jedina okolnost njihova razgraničenja. Uvažavajući mišljenje pravnih teoretičara prema kojem se pravni učinak izmoljene posudbe može ostvariti primjenom pravila o posudbi, neke od modernih kodifikacija građanskog prava propustile su normirati izmoljenu posudbu kao samostalan pravni institut. Ipak, hrvatski je zakonodavac, vodeći se povijesnom primjenom austrijskog Općeg građanskog zakonika na hrvatskom području normirao institut izmoljene posudbe zasebnom zakonskom odredbom i time ga definirao podvrstom ugovora o posudbi. Vrlo rijetka uporaba ovog instituta u pravnoj praksi, kao i izostanak interesa za pravnu narav izmoljene posudbe u modernoj teoriji građanskog prava, čine prirodu ovog instituta i dalje nedostatno jasnom. Komparativnom analizom pravne teorije, ali i stranoga zakonodavstva koje je poslužilo kao podloga izradi zakonskog okvira posudbe u hrvatskom pravu nastojat će se utvrditi osobitosti izmoljene posudbe te ukazati na slučajeve u kojima je primjena ovog instituta, osobito oportuna. Unatoč sličnosti dvaju spomenutih pravnih poslova posudbe i izmoljene posudbe na koju će se ukazati u radu, temeljna je svrha ovog istraživanja naglasiti važnost svakoga instituta uzimajući u obzir osobitosti koje ih razgraničavaju te potvrđuju kako oba instituta imaju svoju zasebnu svrhu, praktičnu važnost i iskustvo postojanja u hrvatskom pravu.https://hrcak.srce.hr/file/354812prekarijizmoljena posudbaposudbaopozivostOpći građanski zakonik
spellingShingle Jelena Kasap
Višnja Lachner
PRAVNO-POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA REGULACIJE INSTITUTA IZMOLJENE POSUDBE U HRVATSKOM PRAVU
Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci
prekarij
izmoljena posudba
posudba
opozivost
Opći građanski zakonik
title PRAVNO-POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA REGULACIJE INSTITUTA IZMOLJENE POSUDBE U HRVATSKOM PRAVU
title_full PRAVNO-POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA REGULACIJE INSTITUTA IZMOLJENE POSUDBE U HRVATSKOM PRAVU
title_fullStr PRAVNO-POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA REGULACIJE INSTITUTA IZMOLJENE POSUDBE U HRVATSKOM PRAVU
title_full_unstemmed PRAVNO-POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA REGULACIJE INSTITUTA IZMOLJENE POSUDBE U HRVATSKOM PRAVU
title_short PRAVNO-POVIJESNI PRIKAZ RAZVOJA REGULACIJE INSTITUTA IZMOLJENE POSUDBE U HRVATSKOM PRAVU
title_sort pravno povijesni prikaz razvoja regulacije instituta izmoljene posudbe u hrvatskom pravu
topic prekarij
izmoljena posudba
posudba
opozivost
Opći građanski zakonik
url https://hrcak.srce.hr/file/354812
work_keys_str_mv AT jelenakasap pravnopovijesniprikazrazvojaregulacijeinstitutaizmoljeneposudbeuhrvatskompravu
AT visnjalachner pravnopovijesniprikazrazvojaregulacijeinstitutaizmoljeneposudbeuhrvatskompravu