Don Kerubin Šegvić i pitanje sv. Dujma

Pitanje sv. Dujma i apostoliciteta splitske Crkve, tj. njene izravne veze s apostolima, bilo je tijekom povijest u središtu istraživanja brojnih istraživača i još uvijek je vrlo aktualno. U znanstvenoj javnosti nedovoljno je poznato da je splitski svećenik don Kerubin Šegvić (Split, 23. II. 1867. ...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Josip Dukić, Bernard Dukić
Format: Article
Language:deu
Published: Catholic faculty of Theology, University of Split 2023-01-01
Series:Crkva u Svijetu
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/445534
_version_ 1797206392743919616
author Josip Dukić
Bernard Dukić
author_facet Josip Dukić
Bernard Dukić
author_sort Josip Dukić
collection DOAJ
description Pitanje sv. Dujma i apostoliciteta splitske Crkve, tj. njene izravne veze s apostolima, bilo je tijekom povijest u središtu istraživanja brojnih istraživača i još uvijek je vrlo aktualno. U znanstvenoj javnosti nedovoljno je poznato da je splitski svećenik don Kerubin Šegvić (Split, 23. II. 1867.  Zagreb, nakon 29. VI. 1945.) bio uključen u znanstvenu raspravu. U tom kontekstu nije nevažna činjenica da su don Kerubina komunističke vlasti u Zagrebu 29. lipnja 1945. osudile na smrt i potom likvidirale, što je njegov život i rad pretvorilo u tabu temu sve do početka demokratskih promjena u Hrvatskoj. Don Kerubin se uključio u raspravu početkom ožujka 1901., kada je u Splitu tiskana njegova znanstvena studiju “Storia e leggenda di S. Domnione o Doimo vescovo e martire di Salona e delle sue reliquie. Saggio storico-critico”. Šegvić se u studiji bavi pitanjem datuma Dujmove smrti, mjesta na kojem se čuvaju njegove kosti i štovanjem Dujma tijekom povijesti. Raspačavanje Šegvićeve studije zabranila je 9. ožujka 1901. rimska Kongregacija obredâ po preporuci splitskog biskupa Filipa Frane Nakića (1889. - 1910.). Kada je kancelar biskupa Nakića don Leopold Ivanišević 29. ožujka 1901. preuzeo od don Frane Bulića zaplijenjene primjerke don Kerubinove studije, don Frane je na svakom od četiri paketa napisao “Resurrecturis”, u nadi da će jednog dana te studije “uskrsnuti”. Što je u Šegvićevoj knjizi bilo sporno crkvenoj vlasti i koja je njezina znanstvena vrijednost, nastojat ćemo razjasniti u ovom članku.
first_indexed 2024-04-24T09:06:18Z
format Article
id doaj.art-8f7bf91ba7534a6d92036377deef2e8c
institution Directory Open Access Journal
issn 0352-4000
1848-9656
language deu
last_indexed 2024-04-24T09:06:18Z
publishDate 2023-01-01
publisher Catholic faculty of Theology, University of Split
record_format Article
series Crkva u Svijetu
spelling doaj.art-8f7bf91ba7534a6d92036377deef2e8c2024-04-15T18:56:06ZdeuCatholic faculty of Theology, University of SplitCrkva u Svijetu0352-40001848-96562023-01-0158346548810.34075/cs.58.3.6Don Kerubin Šegvić i pitanje sv. DujmaJosip Dukić0Bernard Dukić1Catholic Faculty of Theology, University of Split, Split, CroatiaFaculty of Philosophy, University of Split, Split, CroatiaPitanje sv. Dujma i apostoliciteta splitske Crkve, tj. njene izravne veze s apostolima, bilo je tijekom povijest u središtu istraživanja brojnih istraživača i još uvijek je vrlo aktualno. U znanstvenoj javnosti nedovoljno je poznato da je splitski svećenik don Kerubin Šegvić (Split, 23. II. 1867.  Zagreb, nakon 29. VI. 1945.) bio uključen u znanstvenu raspravu. U tom kontekstu nije nevažna činjenica da su don Kerubina komunističke vlasti u Zagrebu 29. lipnja 1945. osudile na smrt i potom likvidirale, što je njegov život i rad pretvorilo u tabu temu sve do početka demokratskih promjena u Hrvatskoj. Don Kerubin se uključio u raspravu početkom ožujka 1901., kada je u Splitu tiskana njegova znanstvena studiju “Storia e leggenda di S. Domnione o Doimo vescovo e martire di Salona e delle sue reliquie. Saggio storico-critico”. Šegvić se u studiji bavi pitanjem datuma Dujmove smrti, mjesta na kojem se čuvaju njegove kosti i štovanjem Dujma tijekom povijesti. Raspačavanje Šegvićeve studije zabranila je 9. ožujka 1901. rimska Kongregacija obredâ po preporuci splitskog biskupa Filipa Frane Nakića (1889. - 1910.). Kada je kancelar biskupa Nakića don Leopold Ivanišević 29. ožujka 1901. preuzeo od don Frane Bulića zaplijenjene primjerke don Kerubinove studije, don Frane je na svakom od četiri paketa napisao “Resurrecturis”, u nadi da će jednog dana te studije “uskrsnuti”. Što je u Šegvićevoj knjizi bilo sporno crkvenoj vlasti i koja je njezina znanstvena vrijednost, nastojat ćemo razjasniti u ovom članku.https://hrcak.srce.hr/file/445534sv. Dujamdon Kerubin Šegvićdon Frane Bulićdon Petar Kaerdon Ante Alfirevićfra Ivan Marković
spellingShingle Josip Dukić
Bernard Dukić
Don Kerubin Šegvić i pitanje sv. Dujma
Crkva u Svijetu
sv. Dujam
don Kerubin Šegvić
don Frane Bulić
don Petar Kaer
don Ante Alfirević
fra Ivan Marković
title Don Kerubin Šegvić i pitanje sv. Dujma
title_full Don Kerubin Šegvić i pitanje sv. Dujma
title_fullStr Don Kerubin Šegvić i pitanje sv. Dujma
title_full_unstemmed Don Kerubin Šegvić i pitanje sv. Dujma
title_short Don Kerubin Šegvić i pitanje sv. Dujma
title_sort don kerubin segvic i pitanje sv dujma
topic sv. Dujam
don Kerubin Šegvić
don Frane Bulić
don Petar Kaer
don Ante Alfirević
fra Ivan Marković
url https://hrcak.srce.hr/file/445534
work_keys_str_mv AT josipdukic donkerubinsegvicipitanjesvdujma
AT bernarddukic donkerubinsegvicipitanjesvdujma