Per liberam personam possessio adquiritur

Premda je u rimskom pravu vrijedilo načelo prema kojem je bilo zabranjeno stjecanje putem slobodnih osoba: per extraneam personam nobis adquiri non posse, ta je zabrana zbog zahtjeva pravnog prometa ublažena u oblasti stjecanja posjeda i vlasništva. Rimsko je pravo upravo kod stjecanja posjeda počel...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Mirela Šarac, Irena Stanić
Format: Article
Language:deu
Published: University of Rijeka, Faculty of Law 2009-01-01
Series:Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/80440
_version_ 1811164528544579584
author Mirela Šarac
Irena Stanić
author_facet Mirela Šarac
Irena Stanić
author_sort Mirela Šarac
collection DOAJ
description Premda je u rimskom pravu vrijedilo načelo prema kojem je bilo zabranjeno stjecanje putem slobodnih osoba: per extraneam personam nobis adquiri non posse, ta je zabrana zbog zahtjeva pravnog prometa ublažena u oblasti stjecanja posjeda i vlasništva. Rimsko je pravo upravo kod stjecanja posjeda počelo odstupati od stava o nemogućnosti neposrednog zastupanja, vjerojatno zbog toga što se kod posjeda ne radi o pravu nego o faktičnom odnosu. Već je u klasičnom razdoblju dopušteno stjecanje posjeda putem prokuratora kao stalnog upravitelja imovine. Procurator omnium bonorum stječe posjed za gospodara utilitatis causa. Neracije, istaknuti predstavnik Prokulijanske škole, bio je prvi pravnik po čijem je mišljenju bilo dopušteno stjecanje posjeda putem prokuratora. Gajeve Institucije pokazuju da Neracijevo mišljenje nije bilo općeprihvaćeno u klasičnom razdoblju jer su pristaše Sabinijanske škole bili protiv mogućnosti stjecanja posjeda per liberam personam. Septimije i Karakala su konstitucijom C.7.32.1 omogućili po prvi put neograničeno stjecanje posjeda per procuratorem, što je nedvojbeno dopušteno tek u Paulovim Sentencijama. Dioklecijanove konstitucije ponavljaju klasično stanje. Tek je približavanje instituta mandata i prokure omogućilo Justinijanovim kompilatorima da dopuste stjecanje posjeda za drugoga putem svake slobodne osobe i to, kako u slučaju da je zastupani bio upoznat s time, tako i u slučaju kada je on kod stjecanja posjeda nastupao kao ignorans, uz pozivanje na utilitatis causa.
first_indexed 2024-04-10T15:22:48Z
format Article
id doaj.art-9227fdfcfe7249cda9ef1935321868b3
institution Directory Open Access Journal
issn 1330-349X
1846-8314
language deu
last_indexed 2024-04-10T15:22:48Z
publishDate 2009-01-01
publisher University of Rijeka, Faculty of Law
record_format Article
series Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci
spelling doaj.art-9227fdfcfe7249cda9ef1935321868b32023-02-14T12:05:56ZdeuUniversity of Rijeka, Faculty of LawZbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci1330-349X1846-83142009-01-01302828859Per liberam personam possessio adquiriturMirela Šarac0Irena Stanić1Pravni fakultet Sveučilišta u SplituPravni fakultet Univerzteta u SrajevuPremda je u rimskom pravu vrijedilo načelo prema kojem je bilo zabranjeno stjecanje putem slobodnih osoba: per extraneam personam nobis adquiri non posse, ta je zabrana zbog zahtjeva pravnog prometa ublažena u oblasti stjecanja posjeda i vlasništva. Rimsko je pravo upravo kod stjecanja posjeda počelo odstupati od stava o nemogućnosti neposrednog zastupanja, vjerojatno zbog toga što se kod posjeda ne radi o pravu nego o faktičnom odnosu. Već je u klasičnom razdoblju dopušteno stjecanje posjeda putem prokuratora kao stalnog upravitelja imovine. Procurator omnium bonorum stječe posjed za gospodara utilitatis causa. Neracije, istaknuti predstavnik Prokulijanske škole, bio je prvi pravnik po čijem je mišljenju bilo dopušteno stjecanje posjeda putem prokuratora. Gajeve Institucije pokazuju da Neracijevo mišljenje nije bilo općeprihvaćeno u klasičnom razdoblju jer su pristaše Sabinijanske škole bili protiv mogućnosti stjecanja posjeda per liberam personam. Septimije i Karakala su konstitucijom C.7.32.1 omogućili po prvi put neograničeno stjecanje posjeda per procuratorem, što je nedvojbeno dopušteno tek u Paulovim Sentencijama. Dioklecijanove konstitucije ponavljaju klasično stanje. Tek je približavanje instituta mandata i prokure omogućilo Justinijanovim kompilatorima da dopuste stjecanje posjeda za drugoga putem svake slobodne osobe i to, kako u slučaju da je zastupani bio upoznat s time, tako i u slučaju kada je on kod stjecanja posjeda nastupao kao ignorans, uz pozivanje na utilitatis causa.https://hrcak.srce.hr/file/80440rimsko pravoposjedstjecanje posjedaslobodna osobaprokurator
spellingShingle Mirela Šarac
Irena Stanić
Per liberam personam possessio adquiritur
Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci
rimsko pravo
posjed
stjecanje posjeda
slobodna osoba
prokurator
title Per liberam personam possessio adquiritur
title_full Per liberam personam possessio adquiritur
title_fullStr Per liberam personam possessio adquiritur
title_full_unstemmed Per liberam personam possessio adquiritur
title_short Per liberam personam possessio adquiritur
title_sort per liberam personam possessio adquiritur
topic rimsko pravo
posjed
stjecanje posjeda
slobodna osoba
prokurator
url https://hrcak.srce.hr/file/80440
work_keys_str_mv AT mirelasarac perliberampersonampossessioadquiritur
AT irenastanic perliberampersonampossessioadquiritur