Upravljanje urbanim razvojem brzorastućega afričkog grada: primjer Gaboronea, Bocvana
Urbani razvoj tijekom posljednja četiri desetljeća u potpunosti je promijenio urbani izgled Gaboronea. Njegov izvorni savanski krajobraz i zeleni karakter okolice promijenili su se zbog kumulativnog utjecaja brojnih činitelja uključenih u stvaranje sadašnjega modernog naselja, od malog sela do glavn...
| Main Authors: | , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
University of Zadar
2006-01-01
|
| Series: | Geoadria |
| Online Access: | http://hrcak.srce.hr/file/15049 |
| _version_ | 1818139575305895936 |
|---|---|
| author | Branko Cavrić Marco Keiner |
| author_facet | Branko Cavrić Marco Keiner |
| author_sort | Branko Cavrić |
| collection | DOAJ |
| description | Urbani razvoj tijekom posljednja četiri desetljeća u potpunosti je promijenio urbani izgled Gaboronea. Njegov izvorni savanski krajobraz i zeleni karakter okolice promijenili su se zbog kumulativnog utjecaja brojnih činitelja uključenih u stvaranje sadašnjega modernog naselja, od malog sela do glavnoga grada Bocvane. Koncept "Vrtnoga grada" počeo se provoditi neposredno nakon što je zemlja stekla neovisnost od Britanaca 1966. godine. Izgrađivano na ostavštini "Vrtnoga grada", pretpostavljalo se da će se "novo naselje" nastaviti oblikovati i postati prepoznatljiva urbana oaza. Međutim, to nije bio slučaj te je Gaborone postao jedan od najbrže rastući urbanih laboratorija u supsaharskoj Africi, prikazujući intenzivnu difuziju i usvajanje uvezenih urbanih modela (WARD, 1999). Izniman rast stanovništva, od svega 7000 stanovnika 1966., do gotovo 200 000 godine 2001. te nekontrolirano urbano širenje bili su neizbježni. To povećanje rezultat je ruralno-urbane migracije, novog upravnog sustava i ekonomskog položaja glavnog grada Bocvane, kao i intenzivne urbanizacije, industrijalizacije i prometnog razvoja temeljenog na uporabi osobnih automobila. Čak je i u posljednjem generalnom urbanističkom planu (GOB, 2001) manje pozornosti posvećeno ulozi zelenih sustava i površina te njihovu utjecaju na brojne ekološke i društvene vrijednosti. Danas se Gaborone suočava s izazovima i problemima tipičnim za megagradove, poput degradacije okoliša i nekontroliranog urbanog širenja. Predmet ovog članka je znanstveni projekt DIMSUD čiji je cilj prepoznati načine postizanja održivog urbanog razvoja. Projekt je započeo analizom izazova i nastavio sa zadatcima koji stoje pred urbanim planiranjem kao i mogućnostima postizanja održivog urbanog razvoja. |
| first_indexed | 2024-12-11T10:30:16Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-949041d1c9c34adabd0a18c0f0d6aa08 |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1331-2294 1848-9710 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-12-11T10:30:16Z |
| publishDate | 2006-01-01 |
| publisher | University of Zadar |
| record_format | Article |
| series | Geoadria |
| spelling | doaj.art-949041d1c9c34adabd0a18c0f0d6aa082022-12-22T01:10:57ZengUniversity of ZadarGeoadria1331-22941848-97102006-01-01111931219776Upravljanje urbanim razvojem brzorastućega afričkog grada: primjer Gaboronea, BocvanaBranko CavrićMarco KeinerUrbani razvoj tijekom posljednja četiri desetljeća u potpunosti je promijenio urbani izgled Gaboronea. Njegov izvorni savanski krajobraz i zeleni karakter okolice promijenili su se zbog kumulativnog utjecaja brojnih činitelja uključenih u stvaranje sadašnjega modernog naselja, od malog sela do glavnoga grada Bocvane. Koncept "Vrtnoga grada" počeo se provoditi neposredno nakon što je zemlja stekla neovisnost od Britanaca 1966. godine. Izgrađivano na ostavštini "Vrtnoga grada", pretpostavljalo se da će se "novo naselje" nastaviti oblikovati i postati prepoznatljiva urbana oaza. Međutim, to nije bio slučaj te je Gaborone postao jedan od najbrže rastući urbanih laboratorija u supsaharskoj Africi, prikazujući intenzivnu difuziju i usvajanje uvezenih urbanih modela (WARD, 1999). Izniman rast stanovništva, od svega 7000 stanovnika 1966., do gotovo 200 000 godine 2001. te nekontrolirano urbano širenje bili su neizbježni. To povećanje rezultat je ruralno-urbane migracije, novog upravnog sustava i ekonomskog položaja glavnog grada Bocvane, kao i intenzivne urbanizacije, industrijalizacije i prometnog razvoja temeljenog na uporabi osobnih automobila. Čak je i u posljednjem generalnom urbanističkom planu (GOB, 2001) manje pozornosti posvećeno ulozi zelenih sustava i površina te njihovu utjecaju na brojne ekološke i društvene vrijednosti. Danas se Gaborone suočava s izazovima i problemima tipičnim za megagradove, poput degradacije okoliša i nekontroliranog urbanog širenja. Predmet ovog članka je znanstveni projekt DIMSUD čiji je cilj prepoznati načine postizanja održivog urbanog razvoja. Projekt je započeo analizom izazova i nastavio sa zadatcima koji stoje pred urbanim planiranjem kao i mogućnostima postizanja održivog urbanog razvoja.http://hrcak.srce.hr/file/15049 |
| spellingShingle | Branko Cavrić Marco Keiner Upravljanje urbanim razvojem brzorastućega afričkog grada: primjer Gaboronea, Bocvana Geoadria |
| title | Upravljanje urbanim razvojem brzorastućega afričkog grada: primjer Gaboronea, Bocvana |
| title_full | Upravljanje urbanim razvojem brzorastućega afričkog grada: primjer Gaboronea, Bocvana |
| title_fullStr | Upravljanje urbanim razvojem brzorastućega afričkog grada: primjer Gaboronea, Bocvana |
| title_full_unstemmed | Upravljanje urbanim razvojem brzorastućega afričkog grada: primjer Gaboronea, Bocvana |
| title_short | Upravljanje urbanim razvojem brzorastućega afričkog grada: primjer Gaboronea, Bocvana |
| title_sort | upravljanje urbanim razvojem brzorastucega africkog grada primjer gaboronea bocvana |
| url | http://hrcak.srce.hr/file/15049 |
| work_keys_str_mv | AT brankocavric upravljanjeurbanimrazvojembrzorastucegaafrickoggradaprimjergaboroneabocvana AT marcokeiner upravljanjeurbanimrazvojembrzorastucegaafrickoggradaprimjergaboroneabocvana |