Vrednovanje javnih dobara - koncesije na “kulturnim dobrima” kao “dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku” s posebnim naglaskom na posebnostima tih koncesija
Za razliku od hrvatskog prava koje koncesiju povezuje, prije svega, s gospodarskim korištenjem javnih dobara od strane pojedinaca ili pravnih osoba, francusko pravo i praksa koncesiju povezuju s povjeravanjem obavljanja javnih radova ili s povjeravanjem kakve javne službe privatnom poduzetniku, konc...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
2009-04-01
|
| Series: | Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu |
| Subjects: | |
| Online Access: | http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=24&s=163 |
| Summary: | Za razliku od hrvatskog prava koje koncesiju povezuje, prije svega, s gospodarskim korištenjem javnih dobara od strane pojedinaca ili pravnih osoba, francusko pravo i praksa koncesiju povezuju s povjeravanjem obavljanja javnih radova ili s povjeravanjem kakve javne službe privatnom poduzetniku, koncesionaru. Francuski pisci govore i o koncesioniranju javne službe – to je postupanje kojim izvjesna javna vlast povjerava koncesionaru upravljanje i gospodarenje određenom javnom službom, pod kontrolom javne vlasti, uz nagradu koja se, u pravilu, sastoji u davanjima korisnika službe. Prema hrvatskom pravu, kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu posebnu zaštitu. Svojstvo kulturnog dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture. Vlasništvo nad kulturnim dobrom može se suglasno zakonu ograničiti, i to u pogledu posjeda, uporabe i prometa kulturnim dobrom. Hrvatsko pravo posebno normira koncesije na kulturnim dobrima. U usporedbi s koncesijom na nekim drugim «dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku», koncesije na kulturnim dobrima imaju niz posebnosti. |
|---|---|
| ISSN: | 0584-9063 1847-0459 |