DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE
U Europskoj je uniji prisutan dugotrajni proces deindustrijalizacije. Taj proces je u robnom dijelu nadomješten jeftinijim proizvodima izrađenima u dalekim zemljama s nižim plaćama radnika, ali i radnim i ekološkim standardima, a financijski je nadomješten proizvodnjom u tercijarnim djelatnostima, t...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
University of Zagreb, Croatia / Faculty of Economics and Business / Department of Trade and International Business
2020-01-01
|
Series: | Poslovna Izvrsnost |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/359928 |
_version_ | 1797207147161845760 |
---|---|
author | Tomislav Herceg |
author_facet | Tomislav Herceg |
author_sort | Tomislav Herceg |
collection | DOAJ |
description | U Europskoj je uniji prisutan dugotrajni proces deindustrijalizacije. Taj proces je u robnom dijelu nadomješten jeftinijim proizvodima izrađenima u dalekim zemljama s nižim plaćama radnika, ali i radnim i ekološkim standardima, a financijski je nadomješten proizvodnjom u tercijarnim djelatnostima, tj. uslugama. Međutim ovaj rad pokazuje kako su za vrijeme nedavne Velike ekonomske krize zemlje s jačom industrijom brže izlazile iz krize. Formiran je model u kojemu se proučava broj recesijskih kvartala zemalja Europske Unije od 2008. – 2019. godine te kako na njega utječe udio prerađivačke industrije u BDP-u zemalja članica u početnoj godini krize, 2008. Uz to, dodani su indeks kvalitete upravljanja te udio javnoga duga u BDP-u. Analiza je pokazala kako udio prerađivačke industrije u BDP-u uvećan za 1 postotni poen uzrokuje skraćivanje recesije za 0,27 kvartala. Isto tako, na krizu ima utjecaja i država, u vidu kvalitete upravljanja (povećanje indeksa kvalitete upravljanja za 1 skraćuje recesiju za 0,15 kvartala) te manevarskog prostora za poticanje potražnje (svaki postotni poen javnoga duga produžuje recesiju za 0,05 kvartala). Nadalje, analiza je pokazala kako su početni uvjeti 2008. i 2019. godine takvi da bi nova kriza, bez pojave epidemije, trajala 13,5% dulje nego Velika kriza. Stoga bi se proces deindustrijalizacije trebao promatrati s posebnom pažnjom jer se time, pokazuje se, umanjuje automatska protuciklička snaga ekonomije, posebno važna u trenutcima nadolaska još nezabilježene ekonomske krize uzorkovane epidemijom COVID-19. |
first_indexed | 2024-04-24T09:18:17Z |
format | Article |
id | doaj.art-a260668d4c5841ecaf013bce08f3a90c |
institution | Directory Open Access Journal |
issn | 1846-3355 1848-9060 |
language | English |
last_indexed | 2024-04-24T09:18:17Z |
publishDate | 2020-01-01 |
publisher | University of Zagreb, Croatia / Faculty of Economics and Business / Department of Trade and International Business |
record_format | Article |
series | Poslovna Izvrsnost |
spelling | doaj.art-a260668d4c5841ecaf013bce08f3a90c2024-04-15T16:34:28ZengUniversity of Zagreb, Croatia / Faculty of Economics and Business / Department of Trade and International BusinessPoslovna Izvrsnost1846-33551848-90602020-01-0114210.22598/pi-be/2020.14.2.89DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJETomislav Herceg0Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Trg J. F. Kennedyja 6, ZagrebU Europskoj je uniji prisutan dugotrajni proces deindustrijalizacije. Taj proces je u robnom dijelu nadomješten jeftinijim proizvodima izrađenima u dalekim zemljama s nižim plaćama radnika, ali i radnim i ekološkim standardima, a financijski je nadomješten proizvodnjom u tercijarnim djelatnostima, tj. uslugama. Međutim ovaj rad pokazuje kako su za vrijeme nedavne Velike ekonomske krize zemlje s jačom industrijom brže izlazile iz krize. Formiran je model u kojemu se proučava broj recesijskih kvartala zemalja Europske Unije od 2008. – 2019. godine te kako na njega utječe udio prerađivačke industrije u BDP-u zemalja članica u početnoj godini krize, 2008. Uz to, dodani su indeks kvalitete upravljanja te udio javnoga duga u BDP-u. Analiza je pokazala kako udio prerađivačke industrije u BDP-u uvećan za 1 postotni poen uzrokuje skraćivanje recesije za 0,27 kvartala. Isto tako, na krizu ima utjecaja i država, u vidu kvalitete upravljanja (povećanje indeksa kvalitete upravljanja za 1 skraćuje recesiju za 0,15 kvartala) te manevarskog prostora za poticanje potražnje (svaki postotni poen javnoga duga produžuje recesiju za 0,05 kvartala). Nadalje, analiza je pokazala kako su početni uvjeti 2008. i 2019. godine takvi da bi nova kriza, bez pojave epidemije, trajala 13,5% dulje nego Velika kriza. Stoga bi se proces deindustrijalizacije trebao promatrati s posebnom pažnjom jer se time, pokazuje se, umanjuje automatska protuciklička snaga ekonomije, posebno važna u trenutcima nadolaska još nezabilježene ekonomske krize uzorkovane epidemijom COVID-19.https://hrcak.srce.hr/file/359928prerađivačka industrijaEuropska unijavelika ekonomska krizadeindustrijalizacijaindeksi kvalitete upravljanjaCOVID-19. |
spellingShingle | Tomislav Herceg DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE Poslovna Izvrsnost prerađivačka industrija Europska unija velika ekonomska kriza deindustrijalizacija indeksi kvalitete upravljanja COVID-19. |
title | DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE |
title_full | DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE |
title_fullStr | DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE |
title_full_unstemmed | DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE |
title_short | DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE |
title_sort | deindustrijalizacija i njezin utjecaj na ublazavanje buduce krize slucaj europske unije |
topic | prerađivačka industrija Europska unija velika ekonomska kriza deindustrijalizacija indeksi kvalitete upravljanja COVID-19. |
url | https://hrcak.srce.hr/file/359928 |
work_keys_str_mv | AT tomislavherceg deindustrijalizacijainjezinutjecajnaublazavanjebuducekrizeslucajeuropskeunije |