DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE

U Europskoj je uniji prisutan dugotrajni proces deindustrijalizacije. Taj proces je u robnom dijelu nadomješten jeftinijim proizvodima izrađenima u dalekim zemljama s nižim plaćama radnika, ali i radnim i ekološkim standardima, a financijski je nadomješten proizvodnjom u tercijarnim djelatnostima, t...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Tomislav Herceg
Format: Article
Language:English
Published: University of Zagreb, Croatia / Faculty of Economics and Business / Department of Trade and International Business 2020-01-01
Series:Poslovna Izvrsnost
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/359928
_version_ 1797207147161845760
author Tomislav Herceg
author_facet Tomislav Herceg
author_sort Tomislav Herceg
collection DOAJ
description U Europskoj je uniji prisutan dugotrajni proces deindustrijalizacije. Taj proces je u robnom dijelu nadomješten jeftinijim proizvodima izrađenima u dalekim zemljama s nižim plaćama radnika, ali i radnim i ekološkim standardima, a financijski je nadomješten proizvodnjom u tercijarnim djelatnostima, tj. uslugama. Međutim ovaj rad pokazuje kako su za vrijeme nedavne Velike ekonomske krize zemlje s jačom industrijom brže izlazile iz krize. Formiran je model u kojemu se proučava broj recesijskih kvartala zemalja Europske Unije od 2008. – 2019. godine te kako na njega utječe udio prerađivačke industrije u BDP-u zemalja članica u početnoj godini krize, 2008. Uz to, dodani su indeks kvalitete upravljanja te udio javnoga duga u BDP-u. Analiza je pokazala kako udio prerađivačke industrije u BDP-u uvećan za 1 postotni poen uzrokuje skraćivanje recesije za 0,27 kvartala. Isto tako, na krizu ima utjecaja i država, u vidu kvalitete upravljanja (povećanje indeksa kvalitete upravljanja za 1 skraćuje recesiju za 0,15 kvartala) te manevarskog prostora za poticanje potražnje (svaki postotni poen javnoga duga produžuje recesiju za 0,05 kvartala). Nadalje, analiza je pokazala kako su početni uvjeti 2008. i 2019. godine takvi da bi nova kriza, bez pojave epidemije, trajala 13,5% dulje nego Velika kriza. Stoga bi se proces deindustrijalizacije trebao promatrati s posebnom pažnjom jer se time, pokazuje se, umanjuje automatska protuciklička snaga ekonomije, posebno važna u trenutcima nadolaska još nezabilježene ekonomske krize uzorkovane epidemijom COVID-19.
first_indexed 2024-04-24T09:18:17Z
format Article
id doaj.art-a260668d4c5841ecaf013bce08f3a90c
institution Directory Open Access Journal
issn 1846-3355
1848-9060
language English
last_indexed 2024-04-24T09:18:17Z
publishDate 2020-01-01
publisher University of Zagreb, Croatia / Faculty of Economics and Business / Department of Trade and International Business
record_format Article
series Poslovna Izvrsnost
spelling doaj.art-a260668d4c5841ecaf013bce08f3a90c2024-04-15T16:34:28ZengUniversity of Zagreb, Croatia / Faculty of Economics and Business / Department of Trade and International BusinessPoslovna Izvrsnost1846-33551848-90602020-01-0114210.22598/pi-be/2020.14.2.89DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJETomislav Herceg0Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Trg J. F. Kennedyja 6, ZagrebU Europskoj je uniji prisutan dugotrajni proces deindustrijalizacije. Taj proces je u robnom dijelu nadomješten jeftinijim proizvodima izrađenima u dalekim zemljama s nižim plaćama radnika, ali i radnim i ekološkim standardima, a financijski je nadomješten proizvodnjom u tercijarnim djelatnostima, tj. uslugama. Međutim ovaj rad pokazuje kako su za vrijeme nedavne Velike ekonomske krize zemlje s jačom industrijom brže izlazile iz krize. Formiran je model u kojemu se proučava broj recesijskih kvartala zemalja Europske Unije od 2008. – 2019. godine te kako na njega utječe udio prerađivačke industrije u BDP-u zemalja članica u početnoj godini krize, 2008. Uz to, dodani su indeks kvalitete upravljanja te udio javnoga duga u BDP-u. Analiza je pokazala kako udio prerađivačke industrije u BDP-u uvećan za 1 postotni poen uzrokuje skraćivanje recesije za 0,27 kvartala. Isto tako, na krizu ima utjecaja i država, u vidu kvalitete upravljanja (povećanje indeksa kvalitete upravljanja za 1 skraćuje recesiju za 0,15 kvartala) te manevarskog prostora za poticanje potražnje (svaki postotni poen javnoga duga produžuje recesiju za 0,05 kvartala). Nadalje, analiza je pokazala kako su početni uvjeti 2008. i 2019. godine takvi da bi nova kriza, bez pojave epidemije, trajala 13,5% dulje nego Velika kriza. Stoga bi se proces deindustrijalizacije trebao promatrati s posebnom pažnjom jer se time, pokazuje se, umanjuje automatska protuciklička snaga ekonomije, posebno važna u trenutcima nadolaska još nezabilježene ekonomske krize uzorkovane epidemijom COVID-19.https://hrcak.srce.hr/file/359928prerađivačka industrijaEuropska unijavelika ekonomska krizadeindustrijalizacijaindeksi kvalitete upravljanjaCOVID-19.
spellingShingle Tomislav Herceg
DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE
Poslovna Izvrsnost
prerađivačka industrija
Europska unija
velika ekonomska kriza
deindustrijalizacija
indeksi kvalitete upravljanja
COVID-19.
title DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE
title_full DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE
title_fullStr DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE
title_full_unstemmed DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE
title_short DEINDUSTRIJALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA UBLAŽAVANJE BUDUĆE KRIZE - SLUČAJ EUROPSKE UNIJE
title_sort deindustrijalizacija i njezin utjecaj na ublazavanje buduce krize slucaj europske unije
topic prerađivačka industrija
Europska unija
velika ekonomska kriza
deindustrijalizacija
indeksi kvalitete upravljanja
COVID-19.
url https://hrcak.srce.hr/file/359928
work_keys_str_mv AT tomislavherceg deindustrijalizacijainjezinutjecajnaublazavanjebuducekrizeslucajeuropskeunije