Sloboda utemeljenja crkvenih župa dubrovačke nadbiskupije te Stonske i Trebinjsko-mrkanske biskupije u XVIII. stoljeću
U povijesti Dubrovačke nadbiskupije osamnaesto je stoljeće iznimno zanimljivo, zbog činjenice što dubrovačkim nadbiskupima ponovo postaju Dubrovčani, a ne više stranci. Nadbiskup Rajmund Gallani/Jelić jedan je u nizu Dubrovčana koji su djelovali na Levantu, osoba koja je svojim misionarskim...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Catholic faculty of Theology, University of Split
2015-01-01
|
| Series: | Crkva u Svijetu |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/202224 |
| Summary: | U povijesti Dubrovačke nadbiskupije osamnaesto je stoljeće
iznimno zanimljivo, zbog činjenice što dubrovačkim nadbiskupima
ponovo postaju Dubrovčani, a ne više stranci. Nadbiskup Rajmund
Gallani/Jelić jedan je u nizu Dubrovčana koji su djelovali na
Levantu, osoba koja je svojim misionarskim radom bila vezana uz Malu Aziju, gdje je bio naslovnim nadbiskupom Ankare i usko je surađivao s Armencem Mkhitarom, utemeljiteljem Mhitarističkog reda Armenske crkve. Za nadbiskupa Nikole Puljizevića (1767.–1777.), nekoć biskupa Nikopolja u Bugarskoj, utemeljuje se kapelanija u Majkovima, a za nadbiskupa Grgura Lazzari/Lazzareva (1777.– 1792.), Dubrovčanina bugarskog podrijetla, župa Banići. Tijekom XVIII. stoljeća, za gospodarskog prosperiteta, obnavljaju se i grade nove župne crkve i bogati pučanski sloj nastoji svojom slobodnom voljom utemeljiti nove župne crkve i kapelanije na teritoriju Dubrovačke Republike. |
|---|---|
| ISSN: | 0352-4000 1848-9656 |