Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj
U članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društve...
Main Authors: | , |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Faculty of Political Science, University of Belgrade, Serbia, and Faculty of Political Science, University of Zagreb
2021-01-01
|
Series: | Političke Perspektive |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/377966 |
_version_ | 1827282256855564288 |
---|---|
author | Bartul Vuksan-Ćusa Višeslav Raos |
author_facet | Bartul Vuksan-Ćusa Višeslav Raos |
author_sort | Bartul Vuksan-Ćusa |
collection | DOAJ |
description | U članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društvenih rascjepa i biračkoga ponašanja. Na temelju modela multinominalne logističke regresije testira se odnos prediktora izvedenih iz dimenzija: religija i etika, povijest, stranke, vrijednosti, povjerenje i socioekonomski status, te dobne skupine. Provedeno istraživanje pokazuje kako postoji podudarnost prediktivnih modela za parlamentarne i predsjedničke izbore. Nadalje, pokazuje se kako se biračko ponašanje u Hrvatskoj uvelike grupira u dvije dobne skupine, od kojih jednu čine oni između 18 i 46 godina, a drugu oni od 47 do 99. Mlađu skupinu karakteriziraju niže razine autoritarnosti, niža razina povjerenja u tradicionalne medije, te manje povjerenja u efikasnost izvršne vlasti. Obiteljsko naslijeđe partizanskog pokreta pojedinačno je najznačajnija varijabla, no značajno raste s dobi. Kod školskog vjeronauka primjetan je socijalizacijski efekt, te ga tako mlađe dobne skupine više prihvaćaju od starijih, premda značajnih razlika u religioznosti kao prediktoru dobnih skupina nema. Pored toga, nisu utvrđene statistički značajne razlike među kohortama na ljestvici liberalno-konzervativno. Zaključno se može reći kako rad pokazuje stanovito naziranje dobnoga jaza u biračkome ponašanju, poglavito s obzirom na temeljni društveni rascjep u Hrvatskoj, baziran na povijesno-identitetskim razlikama, koji kod mlađih naraštaja značajno blijedi. |
first_indexed | 2024-04-24T09:15:06Z |
format | Article |
id | doaj.art-a8da0c68f42e42b8b0c0b8ef7f755103 |
institution | Directory Open Access Journal |
issn | 2217-561X 2335-027X |
language | English |
last_indexed | 2024-04-24T09:15:06Z |
publishDate | 2021-01-01 |
publisher | Faculty of Political Science, University of Belgrade, Serbia, and Faculty of Political Science, University of Zagreb |
record_format | Article |
series | Političke Perspektive |
spelling | doaj.art-a8da0c68f42e42b8b0c0b8ef7f7551032024-04-15T17:02:30ZengFaculty of Political Science, University of Belgrade, Serbia, and Faculty of Political Science, University of ZagrebPolitičke Perspektive2217-561X2335-027X2021-01-0111173810.20901/pp.11.1.01Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u HrvatskojBartul Vuksan-Ćusa0Višeslav Raos1Faculty of Political Science, University of ZagrebFaculty of Political Science, University of ZagrebU članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društvenih rascjepa i biračkoga ponašanja. Na temelju modela multinominalne logističke regresije testira se odnos prediktora izvedenih iz dimenzija: religija i etika, povijest, stranke, vrijednosti, povjerenje i socioekonomski status, te dobne skupine. Provedeno istraživanje pokazuje kako postoji podudarnost prediktivnih modela za parlamentarne i predsjedničke izbore. Nadalje, pokazuje se kako se biračko ponašanje u Hrvatskoj uvelike grupira u dvije dobne skupine, od kojih jednu čine oni između 18 i 46 godina, a drugu oni od 47 do 99. Mlađu skupinu karakteriziraju niže razine autoritarnosti, niža razina povjerenja u tradicionalne medije, te manje povjerenja u efikasnost izvršne vlasti. Obiteljsko naslijeđe partizanskog pokreta pojedinačno je najznačajnija varijabla, no značajno raste s dobi. Kod školskog vjeronauka primjetan je socijalizacijski efekt, te ga tako mlađe dobne skupine više prihvaćaju od starijih, premda značajnih razlika u religioznosti kao prediktoru dobnih skupina nema. Pored toga, nisu utvrđene statistički značajne razlike među kohortama na ljestvici liberalno-konzervativno. Zaključno se može reći kako rad pokazuje stanovito naziranje dobnoga jaza u biračkome ponašanju, poglavito s obzirom na temeljni društveni rascjep u Hrvatskoj, baziran na povijesno-identitetskim razlikama, koji kod mlađih naraštaja značajno blijedi. https://hrcak.srce.hr/file/377966mladidruštveni rascjepibiračko ponašanjeizboriHrvatska |
spellingShingle | Bartul Vuksan-Ćusa Višeslav Raos Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj Političke Perspektive mladi društveni rascjepi biračko ponašanje izbori Hrvatska |
title | Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj |
title_full | Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj |
title_fullStr | Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj |
title_full_unstemmed | Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj |
title_short | Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj |
title_sort | dijete u vremenu dob i biracko ponasanje u hrvatskoj |
topic | mladi društveni rascjepi biračko ponašanje izbori Hrvatska |
url | https://hrcak.srce.hr/file/377966 |
work_keys_str_mv | AT bartulvuksancusa dijeteuvremenudobibirackoponasanjeuhrvatskoj AT viseslavraos dijeteuvremenudobibirackoponasanjeuhrvatskoj |