Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj

U članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društve...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Bartul Vuksan-Ćusa, Višeslav Raos
Format: Article
Language:English
Published: Faculty of Political Science, University of Belgrade, Serbia, and Faculty of Political Science, University of Zagreb 2021-01-01
Series:Političke Perspektive
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/377966
_version_ 1827282256855564288
author Bartul Vuksan-Ćusa
Višeslav Raos
author_facet Bartul Vuksan-Ćusa
Višeslav Raos
author_sort Bartul Vuksan-Ćusa
collection DOAJ
description U članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društvenih rascjepa i biračkoga ponašanja. Na temelju modela multinominalne logističke regresije testira se odnos prediktora izvedenih iz dimenzija: religija i etika, povijest, stranke, vrijednosti, povjerenje i socioekonomski status, te dobne skupine. Provedeno istraživanje pokazuje kako postoji podudarnost prediktivnih modela za parlamentarne i predsjedničke izbore. Nadalje, pokazuje se kako se biračko ponašanje u Hrvatskoj uvelike grupira u dvije dobne skupine, od kojih jednu čine oni između 18 i 46 godina, a drugu oni od 47 do 99. Mlađu skupinu karakteriziraju niže razine autoritarnosti, niža razina povjerenja u tradicionalne medije, te manje povjerenja u efikasnost izvršne vlasti. Obiteljsko naslijeđe partizanskog pokreta pojedinačno je najznačajnija varijabla, no značajno raste s dobi. Kod školskog vjeronauka primjetan je socijalizacijski efekt, te ga tako mlađe dobne skupine više prihvaćaju od starijih, premda značajnih razlika u religioznosti kao prediktoru dobnih skupina nema. Pored toga, nisu utvrđene statistički značajne razlike među kohortama na ljestvici liberalno-konzervativno. Zaključno se može reći kako rad pokazuje stanovito naziranje dobnoga jaza u biračkome ponašanju, poglavito s obzirom na temeljni društveni rascjep u Hrvatskoj, baziran na povijesno-identitetskim razlikama, koji kod mlađih‎ naraštaja značajno blijedi.‎ ‎
first_indexed 2024-04-24T09:15:06Z
format Article
id doaj.art-a8da0c68f42e42b8b0c0b8ef7f755103
institution Directory Open Access Journal
issn 2217-561X
2335-027X
language English
last_indexed 2024-04-24T09:15:06Z
publishDate 2021-01-01
publisher Faculty of Political Science, University of Belgrade, Serbia, and Faculty of Political Science, University of Zagreb
record_format Article
series Političke Perspektive
spelling doaj.art-a8da0c68f42e42b8b0c0b8ef7f7551032024-04-15T17:02:30ZengFaculty of Political Science, University of Belgrade, Serbia, and Faculty of Political Science, University of ZagrebPolitičke Perspektive2217-561X2335-027X2021-01-0111173810.20901/pp.11.1.01Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u HrvatskojBartul Vuksan-Ćusa0Višeslav Raos1Faculty of Political Science, University of ZagrebFaculty of Political Science, University of ZagrebU članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društvenih rascjepa i biračkoga ponašanja. Na temelju modela multinominalne logističke regresije testira se odnos prediktora izvedenih iz dimenzija: religija i etika, povijest, stranke, vrijednosti, povjerenje i socioekonomski status, te dobne skupine. Provedeno istraživanje pokazuje kako postoji podudarnost prediktivnih modela za parlamentarne i predsjedničke izbore. Nadalje, pokazuje se kako se biračko ponašanje u Hrvatskoj uvelike grupira u dvije dobne skupine, od kojih jednu čine oni između 18 i 46 godina, a drugu oni od 47 do 99. Mlađu skupinu karakteriziraju niže razine autoritarnosti, niža razina povjerenja u tradicionalne medije, te manje povjerenja u efikasnost izvršne vlasti. Obiteljsko naslijeđe partizanskog pokreta pojedinačno je najznačajnija varijabla, no značajno raste s dobi. Kod školskog vjeronauka primjetan je socijalizacijski efekt, te ga tako mlađe dobne skupine više prihvaćaju od starijih, premda značajnih razlika u religioznosti kao prediktoru dobnih skupina nema. Pored toga, nisu utvrđene statistički značajne razlike među kohortama na ljestvici liberalno-konzervativno. Zaključno se može reći kako rad pokazuje stanovito naziranje dobnoga jaza u biračkome ponašanju, poglavito s obzirom na temeljni društveni rascjep u Hrvatskoj, baziran na povijesno-identitetskim razlikama, koji kod mlađih‎ naraštaja značajno blijedi.‎ ‎https://hrcak.srce.hr/file/377966mladidruštveni rascjepibiračko ponašanjeizboriHrvatska
spellingShingle Bartul Vuksan-Ćusa
Višeslav Raos
Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj
Političke Perspektive
mladi
društveni rascjepi
biračko ponašanje
izbori
Hrvatska
title Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj
title_full Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj
title_fullStr Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj
title_full_unstemmed Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj
title_short Dijete u vremenu: Dob i biračko ponašanje u Hrvatskoj
title_sort dijete u vremenu dob i biracko ponasanje u hrvatskoj
topic mladi
društveni rascjepi
biračko ponašanje
izbori
Hrvatska
url https://hrcak.srce.hr/file/377966
work_keys_str_mv AT bartulvuksancusa dijeteuvremenudobibirackoponasanjeuhrvatskoj
AT viseslavraos dijeteuvremenudobibirackoponasanjeuhrvatskoj