Oportunistički probir raka debelog i završnog crijeva u visokorizičnih bolesnika u ordinacijama obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj
Kolorektalni karcinom zloćudna je novotvorina incidencija kojega je u stalnom porastu i koja predstavlja globalni javnozdravstveni problem. U većine bolesnika ova se bolest dijagnosticira nakon 50. godine života, a rizik od njenog razvoja tijekom životnog vijeka iznosi oko 5%. Razvoj preventivnih...
Main Authors: | , , , , , , , , , , , , , |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Sestre Milosrdnice University hospital, Institute of Clinical Medical Research
2021-01-01
|
Series: | Acta Clinica Croatica |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/399328 |
Summary: | Kolorektalni karcinom zloćudna je novotvorina incidencija kojega je u stalnom porastu
i koja predstavlja globalni javnozdravstveni problem. U većine bolesnika ova se bolest dijagnosticira
nakon 50. godine života, a rizik od njenog razvoja tijekom životnog vijeka iznosi oko 5%. Razvoj
preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih metoda rezultirao je značajnim smanjenjem smrtnosti i drugih
negativnih kliničkih ishoda. Upravo zbog učinkovite metode prevencije i ranog otkrivanja ove
bolesti u brojnim državama pa tako i u Republici Hrvatskoj organizirani su nacionalni programi probira
i praćenja kolorektalnog karcinoma. Međutim, navedeni su programi prvenstveno organizirani za
populaciju s uobičajenim, odnosno prosječnim rizikom obolijevanja od kolorektalnog karcinoma.
Visokorizične skupine obuhvaćaju osobe u kojih su endoskopski otkriveni, odnosno uklonjeni polipi
debelog crijeva, osobe kirurški liječene zbog karcinoma debelog crijeva, osobe s pozitivnom obiteljskom
anamnezom za kolorektalni karcinom, osobe oboljele od upalnih bolesti crijeva, pojedinci i
obitelji s nasljednim poremećajima, odnosno genetskim mutacijama koje višestruko povećavaju rizik
za razvoj ove bolesti, osobe oboljele od akromegalije te bolesnici u kojih je učinjen zahvat ureterosigmoidostomije.
Preporuke za otkrivanje i praćenje visokorizičnih skupina često nisu jasno definirane, a
neke od postojećih se temelje na uglavnom oskudnim znanstvenim dokazima. Opće je prihvaćeno
mišljenje da bi probir u visokorizičnih skupina trebao započeti u ranijoj životnoj dobi uz kraće vremenske
intervale između pojedinih pregleda. Osnovna dijagnostička metoda probira i praćenja u ovih
skupina bolesnika je endoskopsko praćenje, odnosno kolonoskopija. Cilj ovoga preglednog rada je
prikazati značajke navedenih rizičnih skupina i dati jasne preporuke za probir. |
---|---|
ISSN: | 0353-9466 1333-9451 |