Sekundarna traumatizacija: razvoj konstrukta, mjerni instrumenti i dostupni tretmani

Iako su povezana istraživanja započela još ranih 80-ih godina 20. stoljeća, tek se u priručniku za mentalne poremećaje iz 2014. godine (DSM-V) jasno prepoznaje da i neizravna izloženost traumatskomu događaju može izazvati posljedice za mentalno zdravlje. Jedan je od mogućih razloga konceptualna kon...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Martina Knežević, Marijana Hinek
Format: Article
Language:English
Published: University of Rijeka 2023-07-01
Series:Psychological Topics
Subjects:
Online Access:https://www.pt.ffri.hr/pt/article/view/788
_version_ 1797784982918266880
author Martina Knežević
Marijana Hinek
author_facet Martina Knežević
Marijana Hinek
author_sort Martina Knežević
collection DOAJ
description Iako su povezana istraživanja započela još ranih 80-ih godina 20. stoljeća, tek se u priručniku za mentalne poremećaje iz 2014. godine (DSM-V) jasno prepoznaje da i neizravna izloženost traumatskomu događaju može izazvati posljedice za mentalno zdravlje. Jedan je od mogućih razloga konceptualna konfuzija nastala zbog istovremenoga korištenja višestrukih pojmova koji su obuhvaćali niz sličnih simptoma koji su ukazivali na posrednu ili sekundarnu traumatizaciju. Sekundarna traumatizacija najčešće se povezuje s pomagačkim profesijama, poput psihoterapeuta ili djelatnika medicinskih službi. Međutim, prva su istraživanja započela istraživanjem obitelji pojedinaca oboljelih od posttraumatskoga stresnog poremećaja. Upravo je tu stvoren koncept sekundarne traumatizacije. Kasnije su se razvili pojmovi poput sekundarnoga traumatskog stresa, zamora suosjećanja, vikarijske traumatizacije ili sagorijevanja, koji se često koriste kao sinonimi, no u svojoj su biti znatno različiti, a popis onih koji mogu osjetiti posljedice posredne traumatizacije proširio se na sve koji se na različite načine skrbe za traumatiziranoga pojedinca, poput socijalnih radnika, vatrogasaca ili policajaca. Za procjenu sekundarne traumatizacije u početku su se koristili instrumenti namijenjeni ispitivanju izraženosti simptoma nastalih kao posljedica izravne izloženosti, no novija istraživanja pokazuju da je potrebno koristiti specifične mjerne instrumente koji bi točnije opisali posljedice posredne traumatizacije. Slično se dogodilo i s pristupima prevenciji i liječenju – uglavnom se koriste intervencije koje su se pokazale uspješnima prilikom liječenja primarne traumatizacije. Međutim, upitna je njihova učinkovitost jer su još uvijek nedovoljno istražene. Cilj je ovoga rada pregledom postojećih istraživanja pobliže opisati koncept sekundarne traumatizacije, usporediti sličnosti i razlike među povezanim pojmovima te istražiti dostupne psihologijske mjerne instrumente, kao i terapijske pristupe.
first_indexed 2024-03-13T00:47:41Z
format Article
id doaj.art-b2a9f7434e7f4f37b6b74c2b6410b624
institution Directory Open Access Journal
issn 1332-0742
1849-0395
language English
last_indexed 2024-03-13T00:47:41Z
publishDate 2023-07-01
publisher University of Rijeka
record_format Article
series Psychological Topics
spelling doaj.art-b2a9f7434e7f4f37b6b74c2b6410b6242023-07-08T16:57:55ZengUniversity of RijekaPsychological Topics1332-07421849-03952023-07-01322Sekundarna traumatizacija: razvoj konstrukta, mjerni instrumenti i dostupni tretmaniMartina Knežević0Marijana Hinek1Hrvatsko katoličko sveučilište, Odjel za psihologiju, Zagreb, HrvatskaHrvatsko katoličko sveučilište, Odjel za psihologiju, Zagreb, Hrvatska Iako su povezana istraživanja započela još ranih 80-ih godina 20. stoljeća, tek se u priručniku za mentalne poremećaje iz 2014. godine (DSM-V) jasno prepoznaje da i neizravna izloženost traumatskomu događaju može izazvati posljedice za mentalno zdravlje. Jedan je od mogućih razloga konceptualna konfuzija nastala zbog istovremenoga korištenja višestrukih pojmova koji su obuhvaćali niz sličnih simptoma koji su ukazivali na posrednu ili sekundarnu traumatizaciju. Sekundarna traumatizacija najčešće se povezuje s pomagačkim profesijama, poput psihoterapeuta ili djelatnika medicinskih službi. Međutim, prva su istraživanja započela istraživanjem obitelji pojedinaca oboljelih od posttraumatskoga stresnog poremećaja. Upravo je tu stvoren koncept sekundarne traumatizacije. Kasnije su se razvili pojmovi poput sekundarnoga traumatskog stresa, zamora suosjećanja, vikarijske traumatizacije ili sagorijevanja, koji se često koriste kao sinonimi, no u svojoj su biti znatno različiti, a popis onih koji mogu osjetiti posljedice posredne traumatizacije proširio se na sve koji se na različite načine skrbe za traumatiziranoga pojedinca, poput socijalnih radnika, vatrogasaca ili policajaca. Za procjenu sekundarne traumatizacije u početku su se koristili instrumenti namijenjeni ispitivanju izraženosti simptoma nastalih kao posljedica izravne izloženosti, no novija istraživanja pokazuju da je potrebno koristiti specifične mjerne instrumente koji bi točnije opisali posljedice posredne traumatizacije. Slično se dogodilo i s pristupima prevenciji i liječenju – uglavnom se koriste intervencije koje su se pokazale uspješnima prilikom liječenja primarne traumatizacije. Međutim, upitna je njihova učinkovitost jer su još uvijek nedovoljno istražene. Cilj je ovoga rada pregledom postojećih istraživanja pobliže opisati koncept sekundarne traumatizacije, usporediti sličnosti i razlike među povezanim pojmovima te istražiti dostupne psihologijske mjerne instrumente, kao i terapijske pristupe. https://www.pt.ffri.hr/pt/article/view/788sekundarna traumatizacijaprijenos traumesekundarni traumatski stresPTSPvikarijska traumatizacijazamor suosjećanja
spellingShingle Martina Knežević
Marijana Hinek
Sekundarna traumatizacija: razvoj konstrukta, mjerni instrumenti i dostupni tretmani
Psychological Topics
sekundarna traumatizacija
prijenos traume
sekundarni traumatski stres
PTSP
vikarijska traumatizacija
zamor suosjećanja
title Sekundarna traumatizacija: razvoj konstrukta, mjerni instrumenti i dostupni tretmani
title_full Sekundarna traumatizacija: razvoj konstrukta, mjerni instrumenti i dostupni tretmani
title_fullStr Sekundarna traumatizacija: razvoj konstrukta, mjerni instrumenti i dostupni tretmani
title_full_unstemmed Sekundarna traumatizacija: razvoj konstrukta, mjerni instrumenti i dostupni tretmani
title_short Sekundarna traumatizacija: razvoj konstrukta, mjerni instrumenti i dostupni tretmani
title_sort sekundarna traumatizacija razvoj konstrukta mjerni instrumenti i dostupni tretmani
topic sekundarna traumatizacija
prijenos traume
sekundarni traumatski stres
PTSP
vikarijska traumatizacija
zamor suosjećanja
url https://www.pt.ffri.hr/pt/article/view/788
work_keys_str_mv AT martinaknezevic sekundarnatraumatizacijarazvojkonstruktamjerniinstrumentiidostupnitretmani
AT marijanahinek sekundarnatraumatizacijarazvojkonstruktamjerniinstrumentiidostupnitretmani