Jeka – o jednom rubnom motivu u staroj hrvatskoj književnosti
U središtu pozornosti rada nalazi se istraživanje pojavnosti, značenja i funkcije motiva jeke u tekstovima hrvatske ranonovovjekovne književnosti. Rad je peterodijelno strukturiran. U prvom se dijelu govori o pojmu jeke koji su hrvatski pisci različito imenovali. Najprije se analizira priča o Narcis...
| Main Authors: | , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
University of Osijek
2018-01-01
|
| Series: | Anafora |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/295893 |
| _version_ | 1797207697516396544 |
|---|---|
| author | Zlata Šundalić Anela Mateljan Popić |
| author_facet | Zlata Šundalić Anela Mateljan Popić |
| author_sort | Zlata Šundalić |
| collection | DOAJ |
| description | U središtu pozornosti rada nalazi se istraživanje pojavnosti, značenja i funkcije motiva jeke u tekstovima hrvatske ranonovovjekovne književnosti. Rad je peterodijelno strukturiran. U prvom se dijelu govori o pojmu jeke koji su hrvatski pisci različito imenovali. Najprije se analizira priča o Narcisu i Eho iz Ovidijevih Metamorfoza, a zatim se dovodi u vezu s modusima imaginarnoga (jeka, sjena, ogledalo) kao i u vezu sa zrcalnom strukturom. Potom se određuje korpus tekstova (18 predložaka iz 16., 17. i 18. stoljeća) na kojima se provodi istraživanje u odnosu na zadani motiv. U drugom se dijelu istražuje i analizira motiv jeke u djelima M. Vetranovića Čavčića, N. Nalješkovića, S. Bobaljevića Mišetića, F. Lukarevića Burine, M. Gazarovića. U trećem se dijelu istražuje motiv jeke u djelima I. Gundulića, Dž. Bunića Vučića, J. Palmotića, V. Skvadrovića, P. Zrinskog, P. Rittera Vitezovića, F. Krste Frankopana, J. Habdelića, a u četvrtom se dijelu analizira motiv jeke u hrvatskih pisaca koji su bili književno djelatni u 18. stoljeću (A. Gleđević, J. Kavanjin, A. Kanižlić, M. P. Katančić, V. Došen, frančezarija Gospodarica od Elide anonimnog pisca). Rezultati istraživanja svode se na sljedeće – motiv jeke češće se pojavljuje u ozbiljnome kontekstu, a rjeđe u neozbiljnu; vezuje se uz ljubavne, refleksivne, tragične i svakodnevne teme; kao motiv auditivno proširuje prostor, a kao zrcalna struktura funkcionira kao imaginarni dvojnik koji pomaže u samospoznavanju određenoga lika i svijeta oko njega.
|
| first_indexed | 2024-04-24T09:27:02Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-b3dea0a147194af8b10f532a6f94705c |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1849-2339 2459-5160 |
| language | deu |
| last_indexed | 2024-04-24T09:27:02Z |
| publishDate | 2018-01-01 |
| publisher | University of Osijek |
| record_format | Article |
| series | Anafora |
| spelling | doaj.art-b3dea0a147194af8b10f532a6f94705c2024-04-15T14:48:15ZdeuUniversity of OsijekAnafora1849-23392459-51602018-01-015.1.216110.29162/ANAFORA.v5i1.2Jeka – o jednom rubnom motivu u staroj hrvatskoj književnostiZlata Šundalić0Anela Mateljan Popić1Faculty of Humanities and Social Sciences Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, CroatiaUniversity of Zagreb University Department of Croatian Studies, Zagreb, CroatiaU središtu pozornosti rada nalazi se istraživanje pojavnosti, značenja i funkcije motiva jeke u tekstovima hrvatske ranonovovjekovne književnosti. Rad je peterodijelno strukturiran. U prvom se dijelu govori o pojmu jeke koji su hrvatski pisci različito imenovali. Najprije se analizira priča o Narcisu i Eho iz Ovidijevih Metamorfoza, a zatim se dovodi u vezu s modusima imaginarnoga (jeka, sjena, ogledalo) kao i u vezu sa zrcalnom strukturom. Potom se određuje korpus tekstova (18 predložaka iz 16., 17. i 18. stoljeća) na kojima se provodi istraživanje u odnosu na zadani motiv. U drugom se dijelu istražuje i analizira motiv jeke u djelima M. Vetranovića Čavčića, N. Nalješkovića, S. Bobaljevića Mišetića, F. Lukarevića Burine, M. Gazarovića. U trećem se dijelu istražuje motiv jeke u djelima I. Gundulića, Dž. Bunića Vučića, J. Palmotića, V. Skvadrovića, P. Zrinskog, P. Rittera Vitezovića, F. Krste Frankopana, J. Habdelića, a u četvrtom se dijelu analizira motiv jeke u hrvatskih pisaca koji su bili književno djelatni u 18. stoljeću (A. Gleđević, J. Kavanjin, A. Kanižlić, M. P. Katančić, V. Došen, frančezarija Gospodarica od Elide anonimnog pisca). Rezultati istraživanja svode se na sljedeće – motiv jeke češće se pojavljuje u ozbiljnome kontekstu, a rjeđe u neozbiljnu; vezuje se uz ljubavne, refleksivne, tragične i svakodnevne teme; kao motiv auditivno proširuje prostor, a kao zrcalna struktura funkcionira kao imaginarni dvojnik koji pomaže u samospoznavanju određenoga lika i svijeta oko njega. https://hrcak.srce.hr/file/295893jekaknjiževnost 16. stoljećaknjiževnost 17. stoljećaknjiževnost 18. stoljeća |
| spellingShingle | Zlata Šundalić Anela Mateljan Popić Jeka – o jednom rubnom motivu u staroj hrvatskoj književnosti Anafora jeka književnost 16. stoljeća književnost 17. stoljeća književnost 18. stoljeća |
| title | Jeka – o jednom rubnom motivu u staroj hrvatskoj književnosti |
| title_full | Jeka – o jednom rubnom motivu u staroj hrvatskoj književnosti |
| title_fullStr | Jeka – o jednom rubnom motivu u staroj hrvatskoj književnosti |
| title_full_unstemmed | Jeka – o jednom rubnom motivu u staroj hrvatskoj književnosti |
| title_short | Jeka – o jednom rubnom motivu u staroj hrvatskoj književnosti |
| title_sort | jeka o jednom rubnom motivu u staroj hrvatskoj knjizevnosti |
| topic | jeka književnost 16. stoljeća književnost 17. stoljeća književnost 18. stoljeća |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/295893 |
| work_keys_str_mv | AT zlatasundalic jekaojednomrubnommotivuustarojhrvatskojknjizevnosti AT anelamateljanpopic jekaojednomrubnommotivuustarojhrvatskojknjizevnosti |