Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku
Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s imenicama u određenome padežu tvoreći s njima gramatičku cjelinu, tj. prijedložno-padežni izraz (Matas Ivanković 2009.; Barić i dr. 1997.). Ovdje je namjera s leksikološkoga aspekta uputiti na značenjsku vezu između glagola i prijedloga, koja s...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
2020-01-01
|
| Series: | Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/356557 |
| _version_ | 1797207152256876544 |
|---|---|
| author | Goranka Blagus Bartolec |
| author_facet | Goranka Blagus Bartolec |
| author_sort | Goranka Blagus Bartolec |
| collection | DOAJ |
| description | Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s imenicama u određenome padežu tvoreći s njima gramatičku cjelinu, tj. prijedložno-padežni izraz (Matas Ivanković 2009.; Barić i dr. 1997.). Ovdje je namjera s leksikološkoga aspekta uputiti na značenjsku vezu između glagola i prijedloga, koja s jedne strane proistječe iz valencijske snage pojedinih glagola da otvaraju mjesto prijedložno-padežnim dopunama, a s druge strane iz mogućnosti prijedloga da pobliže odredi značenjski potencijal glagola u određenoj komunikacijskoj situaciji. U radu se na primjerima preuzetima iz <i>Kolokacijske baze hrvatskoga jezika</i> Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (http://ihjj.hr/kolokacije) opisuju kolokacijska obilježja glagolsko-prijedložnih sveza u skladu s kriterijima prema kojima se mogu svrstati u takvu skupinu sveza. U gramatičkim se opisima hrvatskoga jezika prijedložno-padežne strukture uz glagole uglavnom određuju kao vrsta dopune ili dodatka, dok na leksikološkoj razini, dakle kao vrsta čvrstih sveza, nisu sustavno opisane. Analizom je obuhvaćeno sljedeće: 1. koji su glagoli s obzirom na svoja primarna značenja nositelji takvih sveza, 2. koji su prijedlozi najčešće sastavnice takvih sveza, 3. podjela glagolsko-prijedložnih kolokacija u hrvatskome jeziku. |
| first_indexed | 2024-04-24T09:18:22Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-b4b1b36a6f364c5bae92b4cfa15d223d |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1331-6745 1849-0379 |
| language | Croatian |
| last_indexed | 2024-04-24T09:18:22Z |
| publishDate | 2020-01-01 |
| publisher | Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje |
| record_format | Article |
| series | Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje |
| spelling | doaj.art-b4b1b36a6f364c5bae92b4cfa15d223d2024-04-15T16:29:35ZhrvInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeRasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje1331-67451849-03792020-01-0146251152710.31724/rihjj.46.2.3Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jezikuGoranka Blagus Bartolec0Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ZagrebPrijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s imenicama u određenome padežu tvoreći s njima gramatičku cjelinu, tj. prijedložno-padežni izraz (Matas Ivanković 2009.; Barić i dr. 1997.). Ovdje je namjera s leksikološkoga aspekta uputiti na značenjsku vezu između glagola i prijedloga, koja s jedne strane proistječe iz valencijske snage pojedinih glagola da otvaraju mjesto prijedložno-padežnim dopunama, a s druge strane iz mogućnosti prijedloga da pobliže odredi značenjski potencijal glagola u određenoj komunikacijskoj situaciji. U radu se na primjerima preuzetima iz <i>Kolokacijske baze hrvatskoga jezika</i> Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (http://ihjj.hr/kolokacije) opisuju kolokacijska obilježja glagolsko-prijedložnih sveza u skladu s kriterijima prema kojima se mogu svrstati u takvu skupinu sveza. U gramatičkim se opisima hrvatskoga jezika prijedložno-padežne strukture uz glagole uglavnom određuju kao vrsta dopune ili dodatka, dok na leksikološkoj razini, dakle kao vrsta čvrstih sveza, nisu sustavno opisane. Analizom je obuhvaćeno sljedeće: 1. koji su glagoli s obzirom na svoja primarna značenja nositelji takvih sveza, 2. koji su prijedlozi najčešće sastavnice takvih sveza, 3. podjela glagolsko-prijedložnih kolokacija u hrvatskome jeziku.https://hrcak.srce.hr/file/356557glagolsko-prijedložne svezehrvatski jezikkolokacije |
| spellingShingle | Goranka Blagus Bartolec Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje glagolsko-prijedložne sveze hrvatski jezik kolokacije |
| title | Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku |
| title_full | Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku |
| title_fullStr | Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku |
| title_full_unstemmed | Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku |
| title_short | Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku |
| title_sort | kolokacijski potencijal glagolsko prijedloznih sveza u hrvatskome jeziku |
| topic | glagolsko-prijedložne sveze hrvatski jezik kolokacije |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/356557 |
| work_keys_str_mv | AT gorankablagusbartolec kolokacijskipotencijalglagolskoprijedloznihsvezauhrvatskomejeziku |