Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse
Cilj ovog rada bio je analizirati provedenu zaštitu u suzbijanju pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola Sacc.) te prikazati ostvaren prinos i kvalitetu šećerne repe u petogodišnjem razdoblju (2016. – 2020.). U analiziranom razdoblju prvo tretiranje fungicidom provodilo se zbog prevencije...
| Main Authors: | , , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Zadružna Štampa d.d.
2021-12-01
|
| Series: | Glasnik Zaštite Bilja |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/clanak/406154 |
| _version_ | 1827350840854183936 |
|---|---|
| author | Ivana Varga Danijela Hanžek Vladimir Zebec Manda Antunović |
| author_facet | Ivana Varga Danijela Hanžek Vladimir Zebec Manda Antunović |
| author_sort | Ivana Varga |
| collection | DOAJ |
| description | Cilj ovog rada bio je analizirati provedenu zaštitu u suzbijanju pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola Sacc.) te prikazati ostvaren prinos i kvalitetu šećerne repe u petogodišnjem razdoblju (2016. – 2020.). U analiziranom razdoblju prvo tretiranje fungicidom provodilo se zbog prevencije već u prvoj ili drugoj dekadi lipnja. Ovisno o vegetacijskoj sezoni, zaštita je provedena u 4 (2016. – 2018.) ili 5 navrata (2019. i 2020.). Razmak između tretiranja je bio između 14 i 20 dana. Zadnje tretiranje provelo se krajem prve dekade kolovoza. U svakom tretiranju fungicidima korištena je kombinacija organskih sistemičnih fungicida i sredstava na bazi bakra (bakreni oksiklorid) što se pokazalo uspješnim u očuvanju lisne rozete. Prinos korijena šećerne repe iznosio je prosječno 74,4 t/ha, a sadržaj šećera u korijenu 15,86%. Najveći prinos korijena bio je 2016. godine (80,8 t/ha), kada je zaštita od gljivice Cercospora beticola bila provedena u 4 navrata. Najmanji prinos i sadržaj šećera ostvaren je 2019. godine, (65,2 t/ha i 12,24%), jer je nakon tuče u srpnju šećerna repa retrovegetirala. |
| first_indexed | 2024-03-08T01:37:46Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-b4c1c41329bf4d52975c3cb4dcd089fe |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 0350-9664 2584-3265 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-03-08T01:37:46Z |
| publishDate | 2021-12-01 |
| publisher | Zadružna Štampa d.d. |
| record_format | Article |
| series | Glasnik Zaštite Bilja |
| spelling | doaj.art-b4c1c41329bf4d52975c3cb4dcd089fe2024-02-14T13:37:43ZengZadružna Štampa d.d.Glasnik Zaštite Bilja0350-96642584-32652021-12-014463241Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakseIvana Varga 0https://orcid.org/0000-0003-2985-8599Danijela Hanžek1Vladimir Zebec2Manda Antunović3Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, HrvatskaFakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, HrvatskaFakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, HrvatskaFakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, HrvatskaCilj ovog rada bio je analizirati provedenu zaštitu u suzbijanju pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola Sacc.) te prikazati ostvaren prinos i kvalitetu šećerne repe u petogodišnjem razdoblju (2016. – 2020.). U analiziranom razdoblju prvo tretiranje fungicidom provodilo se zbog prevencije već u prvoj ili drugoj dekadi lipnja. Ovisno o vegetacijskoj sezoni, zaštita je provedena u 4 (2016. – 2018.) ili 5 navrata (2019. i 2020.). Razmak između tretiranja je bio između 14 i 20 dana. Zadnje tretiranje provelo se krajem prve dekade kolovoza. U svakom tretiranju fungicidima korištena je kombinacija organskih sistemičnih fungicida i sredstava na bazi bakra (bakreni oksiklorid) što se pokazalo uspješnim u očuvanju lisne rozete. Prinos korijena šećerne repe iznosio je prosječno 74,4 t/ha, a sadržaj šećera u korijenu 15,86%. Najveći prinos korijena bio je 2016. godine (80,8 t/ha), kada je zaštita od gljivice Cercospora beticola bila provedena u 4 navrata. Najmanji prinos i sadržaj šećera ostvaren je 2019. godine, (65,2 t/ha i 12,24%), jer je nakon tuče u srpnju šećerna repa retrovegetirala.https://hrcak.srce.hr/clanak/406154cercospora beticolašećerna repavremenske prilikeprinoskvaliteta |
| spellingShingle | Ivana Varga Danijela Hanžek Vladimir Zebec Manda Antunović Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse Glasnik Zaštite Bilja cercospora beticola šećerna repa vremenske prilike prinos kvaliteta |
| title | Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse |
| title_full | Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse |
| title_fullStr | Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse |
| title_full_unstemmed | Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse |
| title_short | Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse |
| title_sort | suzbijanje pjegavosti secerne repe primjer iz prakse |
| topic | cercospora beticola šećerna repa vremenske prilike prinos kvaliteta |
| url | https://hrcak.srce.hr/clanak/406154 |
| work_keys_str_mv | AT ivanavarga suzbijanjepjegavostisecernerepeprimjerizprakse AT danijelahanzek suzbijanjepjegavostisecernerepeprimjerizprakse AT vladimirzebec suzbijanjepjegavostisecernerepeprimjerizprakse AT mandaantunovic suzbijanjepjegavostisecernerepeprimjerizprakse |