Definicijsko modeliranje društveno-ekonomske uloge banaka
Različita društveno-politička uređenja pojedinih zemalja uvjetuju raznovrsne privredne sisteme, bankovne sisteme i definicije banaka. Iako banke stoljećima posluju i ispunjavaju svoje funkcije i zadatke još uvijek nije pronađena suštinski općeprihvatljiva definicija banke. Istraživanje različitih mo...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Faculty of Economics and Business in Osijek
1988-01-01
|
Series: | Ekonomski Vjesnik |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/333033 |
_version_ | 1797332367405219840 |
---|---|
author | Boško Kujavić |
author_facet | Boško Kujavić |
author_sort | Boško Kujavić |
collection | DOAJ |
description | Različita društveno-politička uređenja pojedinih zemalja uvjetuju raznovrsne privredne sisteme, bankovne sisteme i definicije banaka. Iako banke stoljećima posluju i ispunjavaju svoje funkcije i zadatke još uvijek nije pronađena suštinski općeprihvatljiva definicija banke. Istraživanje različitih modela definiranja društveno-ekonomske uloge banke upućuje na tri, po obilježjima srodne skupine, definicija banaka. Prva skupina definicija banaka za osnovnu odrednicu prihvaća značenje pojedinih, najzastupljenijih, poslova banaka. Druga skupina definicija banaka presudno značenje daje suvremenim funkcijama banaka: funkciji kreiranja novca i funkciji financijskog posredovanja, što je danas svakako realniji i perspektivniji pravac u iznalaženju suštinski općeprihvatljive definicije banke, zbog ogromnog broja veoma raznovrsnih bankovnih poslova. Treću skupinu definicija banaka čine definicije koje su se od 1965. godine počele pojavljivati u SFRJ, koje polaze od suvremenih funkcija banaka, razdvajaju emisionu funkciju banke od funkcije financijskog posredovanja i uključuju obilježja samoupravnog, socijalističkog, udruživanja rada i sredstava, u čemu su najbolje definicije banaka uvedene zakonima iz 1977. godine. Budući da su ove definicije 1985. godine izmijenjene, a Nacrt amandmana na Ustav SFRJ inicira reafirmaciju uloge poslovnih banaka prilikom inoviranja zakona o bankarskom i kreditnom sistemu do kraja 1988. godine bi svakako trebalo iznaći suvremeniju i bolju definiciju poslovne banke, koja bi obvezno sadržavala obilježja tržišno samostalne, samoupravne, financijske organizacije za posredovanje u financiranju tekuće i proširene reprodukcije. |
first_indexed | 2024-03-08T07:48:07Z |
format | Article |
id | doaj.art-b7582811c38b4a56a2dc7858fff829ab |
institution | Directory Open Access Journal |
issn | 0353-359X 1847-2206 |
language | English |
last_indexed | 2024-03-08T07:48:07Z |
publishDate | 1988-01-01 |
publisher | Faculty of Economics and Business in Osijek |
record_format | Article |
series | Ekonomski Vjesnik |
spelling | doaj.art-b7582811c38b4a56a2dc7858fff829ab2024-02-02T15:19:49ZengFaculty of Economics and Business in OsijekEkonomski Vjesnik0353-359X1847-22061988-01-01I17786Definicijsko modeliranje društveno-ekonomske uloge banakaBoško KujavićRazličita društveno-politička uređenja pojedinih zemalja uvjetuju raznovrsne privredne sisteme, bankovne sisteme i definicije banaka. Iako banke stoljećima posluju i ispunjavaju svoje funkcije i zadatke još uvijek nije pronađena suštinski općeprihvatljiva definicija banke. Istraživanje različitih modela definiranja društveno-ekonomske uloge banke upućuje na tri, po obilježjima srodne skupine, definicija banaka. Prva skupina definicija banaka za osnovnu odrednicu prihvaća značenje pojedinih, najzastupljenijih, poslova banaka. Druga skupina definicija banaka presudno značenje daje suvremenim funkcijama banaka: funkciji kreiranja novca i funkciji financijskog posredovanja, što je danas svakako realniji i perspektivniji pravac u iznalaženju suštinski općeprihvatljive definicije banke, zbog ogromnog broja veoma raznovrsnih bankovnih poslova. Treću skupinu definicija banaka čine definicije koje su se od 1965. godine počele pojavljivati u SFRJ, koje polaze od suvremenih funkcija banaka, razdvajaju emisionu funkciju banke od funkcije financijskog posredovanja i uključuju obilježja samoupravnog, socijalističkog, udruživanja rada i sredstava, u čemu su najbolje definicije banaka uvedene zakonima iz 1977. godine. Budući da su ove definicije 1985. godine izmijenjene, a Nacrt amandmana na Ustav SFRJ inicira reafirmaciju uloge poslovnih banaka prilikom inoviranja zakona o bankarskom i kreditnom sistemu do kraja 1988. godine bi svakako trebalo iznaći suvremeniju i bolju definiciju poslovne banke, koja bi obvezno sadržavala obilježja tržišno samostalne, samoupravne, financijske organizacije za posredovanje u financiranju tekuće i proširene reprodukcije.https://hrcak.srce.hr/file/333033bankeuloga banakanovacfinancijsko posredovanjereprodukcija |
spellingShingle | Boško Kujavić Definicijsko modeliranje društveno-ekonomske uloge banaka Ekonomski Vjesnik banke uloga banaka novac financijsko posredovanje reprodukcija |
title | Definicijsko modeliranje društveno-ekonomske uloge banaka |
title_full | Definicijsko modeliranje društveno-ekonomske uloge banaka |
title_fullStr | Definicijsko modeliranje društveno-ekonomske uloge banaka |
title_full_unstemmed | Definicijsko modeliranje društveno-ekonomske uloge banaka |
title_short | Definicijsko modeliranje društveno-ekonomske uloge banaka |
title_sort | definicijsko modeliranje drustveno ekonomske uloge banaka |
topic | banke uloga banaka novac financijsko posredovanje reprodukcija |
url | https://hrcak.srce.hr/file/333033 |
work_keys_str_mv | AT boskokujavic definicijskomodeliranjedrustvenoekonomskeulogebanaka |