‘Od zemlje, zemljan’. Konstitucija čovjeka u Post 1–2 u svjetlu sumersko-babilonskih tradicija
Studija istražuje konstituciju čovjeka u Post 1–2, proučavajući važnije tekstove o stvaranju čovjeka u Mezopotamiji i biblijske izvještaje u Post 1–2. Pregled tekstova iz Mezopotamije pokazuje da sve ondje prisutne tradicije naglašavaju božanske elemente u konstituciji čovjeka, a analiza Post 1–2 ot...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | deu |
| Published: |
Catholic faculty of Theology, University of Split
2020-01-01
|
| Series: | Crkva u Svijetu |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/349472 |
| Summary: | Studija istražuje konstituciju čovjeka u Post 1–2, proučavajući važnije tekstove o stvaranju čovjeka u Mezopotamiji i biblijske izvještaje u Post 1–2. Pregled tekstova iz Mezopotamije pokazuje da sve ondje prisutne tradicije naglašavaju božanske elemente u konstituciji čovjeka, a analiza Post 1–2 otkriva da se oba biblijska izvještaja, i svećenički i jahvistički, takvim idejama protive. Svećenički opis stvaranja čovjeka na sliku Božju (Post 1,26-27) niječe supstancijalnu vezu Boga i čovjeka, koju ističe babilonska tradicija o stvaranju čovjeka od božanskog mesa i krvi, i uvažava samo formalnu vezu, odnosno rašireno uvjerenje o sličnom obliku ljudskog i Božjeg lika. Prema mišljenju svećeničkoga pisca čovjek je sazdan od zemaljske materije, ali oblik ljudskog tijela izvana i iznutra nalikuje Božjem liku i taj božanski oblik omogućuje zemaljskoj materiji bogoliko djelovanje. Jahvistički opis stvaranja čovjeka od praha i daha života (Post 2,7) negira postojanje klice života u zemljanoj konstituciji čovjeka, što naglašava sumerska tradicija o stvaranju čovjeka od božanske zemlje, te pokazuje da je čovjek u svojoj biti smrtno biće. U zaključku studije iznose se najvažniji rezultati te ukazuje na važnost zemaljske antropologije u Post 1–2 za suvremeni teološki diskurs i za kršćansku vjeru. |
|---|---|
| ISSN: | 0352-4000 1848-9656 |