Je li polje nacionalno? Teorija društvene diferencijacije kroz prizmu sveopće povijesti

Kritika „metodološkog nacionalizma” i razvoj transnacionalnih pristupa doveli su u pitanje relevantnost nacionalne države kao istraživačke jedinice. Štoviše, brojne pojave i kretanja koji se uočavaju u nacionalnim državama rezultat su interakcija s drugim društvima te se čini da je postojanje slični...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Gisèle Sapiro, Barbara Barbara Banović, Hilda Bednjanec, Daniela Grabar, Ivana Kasalo i Sanja Tolić
Format: Article
Language:English
Published: University of Zadar 2023-12-01
Series:[sic]
Online Access:http://www.sic-journal.org/ArticleView.aspx?aid=755
_version_ 1797377928212774912
author Gisèle Sapiro
Barbara Barbara Banović, Hilda Bednjanec, Daniela Grabar, Ivana Kasalo i Sanja Tolić
author_facet Gisèle Sapiro
Barbara Barbara Banović, Hilda Bednjanec, Daniela Grabar, Ivana Kasalo i Sanja Tolić
author_sort Gisèle Sapiro
collection DOAJ
description Kritika „metodološkog nacionalizma” i razvoj transnacionalnih pristupa doveli su u pitanje relevantnost nacionalne države kao istraživačke jedinice. Štoviše, brojne pojave i kretanja koji se uočavaju u nacionalnim državama rezultat su interakcija s drugim društvima te se čini da je postojanje sličnih elemenata u različitim kulturama često plod cirkuliranja modela i razmjena, a ne posljedica usporedivih uzroka (kada nije riječ o zajedničkom nasljeđu). Utječe li na koncept „polja” promjena perspektive s nacionalne na transnacionalnu, i ako da, na koji način? To će pitanje biti postavljeno u ovom promišljanju, koje je još uvijek provizorno. Iako se koncept polja općenito koristi unutar nacionalnih okvira, do te mjere da su mnogi istraživači koji se bave transnacionalnim i internacionalnim temama odustali od njegove upotrebe, dajući prednost manje ograničavajućem konceptu „prostora”, Pierre Bourdieu nigdje u svom opusu ne kaže da su polja nužno ograničena na područje nacionalne države. Polje je apstraktan koncept koji dopušta metodološku autonomizaciju područja aktivnosti definiranog na relacijski način (sukladno načelima strukturalne opozicije koja iscrtavaju topografiju pozicija prema distribuciji specifičnog kapitala), kao i na dinamički način (te se pozicije mijenjaju ovisno o unutarnjim borbama u polju koje nameću vlastitu temporalnost), pod uvjetom da je to opravdano društveno-povijesnim razlozima. Granice polja povezane su s podjelom rada i geografskim granicama, no te granice nisu zadane, one se tijekom vremena mijenjaju i stalno dovode u pitanje. Prema tome, na istraživaču je da ih odredi, kao što Pierre Bourdieu objašnjava u svom seminaru o poljima:
first_indexed 2024-03-08T20:00:24Z
format Article
id doaj.art-c3bad8f24800446482dbb98f39adb366
institution Directory Open Access Journal
issn 1847-7755
language English
last_indexed 2024-03-08T20:00:24Z
publishDate 2023-12-01
publisher University of Zadar
record_format Article
series [sic]
spelling doaj.art-c3bad8f24800446482dbb98f39adb3662023-12-23T21:42:26ZengUniversity of Zadar[sic]1847-77552023-12-0114110.15291/sic/1.14.lt.1755Je li polje nacionalno? Teorija društvene diferencijacije kroz prizmu sveopće povijestiGisèle SapiroBarbara Barbara Banović, Hilda Bednjanec, Daniela Grabar, Ivana Kasalo i Sanja TolićKritika „metodološkog nacionalizma” i razvoj transnacionalnih pristupa doveli su u pitanje relevantnost nacionalne države kao istraživačke jedinice. Štoviše, brojne pojave i kretanja koji se uočavaju u nacionalnim državama rezultat su interakcija s drugim društvima te se čini da je postojanje sličnih elemenata u različitim kulturama često plod cirkuliranja modela i razmjena, a ne posljedica usporedivih uzroka (kada nije riječ o zajedničkom nasljeđu). Utječe li na koncept „polja” promjena perspektive s nacionalne na transnacionalnu, i ako da, na koji način? To će pitanje biti postavljeno u ovom promišljanju, koje je još uvijek provizorno. Iako se koncept polja općenito koristi unutar nacionalnih okvira, do te mjere da su mnogi istraživači koji se bave transnacionalnim i internacionalnim temama odustali od njegove upotrebe, dajući prednost manje ograničavajućem konceptu „prostora”, Pierre Bourdieu nigdje u svom opusu ne kaže da su polja nužno ograničena na područje nacionalne države. Polje je apstraktan koncept koji dopušta metodološku autonomizaciju područja aktivnosti definiranog na relacijski način (sukladno načelima strukturalne opozicije koja iscrtavaju topografiju pozicija prema distribuciji specifičnog kapitala), kao i na dinamički način (te se pozicije mijenjaju ovisno o unutarnjim borbama u polju koje nameću vlastitu temporalnost), pod uvjetom da je to opravdano društveno-povijesnim razlozima. Granice polja povezane su s podjelom rada i geografskim granicama, no te granice nisu zadane, one se tijekom vremena mijenjaju i stalno dovode u pitanje. Prema tome, na istraživaču je da ih odredi, kao što Pierre Bourdieu objašnjava u svom seminaru o poljima:http://www.sic-journal.org/ArticleView.aspx?aid=755
spellingShingle Gisèle Sapiro
Barbara Barbara Banović, Hilda Bednjanec, Daniela Grabar, Ivana Kasalo i Sanja Tolić
Je li polje nacionalno? Teorija društvene diferencijacije kroz prizmu sveopće povijesti
[sic]
title Je li polje nacionalno? Teorija društvene diferencijacije kroz prizmu sveopće povijesti
title_full Je li polje nacionalno? Teorija društvene diferencijacije kroz prizmu sveopće povijesti
title_fullStr Je li polje nacionalno? Teorija društvene diferencijacije kroz prizmu sveopće povijesti
title_full_unstemmed Je li polje nacionalno? Teorija društvene diferencijacije kroz prizmu sveopće povijesti
title_short Je li polje nacionalno? Teorija društvene diferencijacije kroz prizmu sveopće povijesti
title_sort je li polje nacionalno teorija drustvene diferencijacije kroz prizmu sveopce povijesti
url http://www.sic-journal.org/ArticleView.aspx?aid=755
work_keys_str_mv AT giselesapiro jelipoljenacionalnoteorijadrustvenediferencijacijekrozprizmusveopcepovijesti
AT barbarabarbarabanovichildabednjanecdanielagrabarivanakasaloisanjatolic jelipoljenacionalnoteorijadrustvenediferencijacijekrozprizmusveopcepovijesti