Metafizičke implikacije smrti Boga u misli Friedricha Nietzschea

Polazeći od uvjerenja da svojim navještajem smrti Boga u 125. fragmentu »Radosne znanosti« Nietzsche nije prevratnik koji izgovara dotad nečuvenu novost nego svojevrstan dijagnostičar duha vremena u kojemu se ta objava pojavljuje, u članku se analiziraju tri temeljne metafizičke implikacije te objav...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Daniel Miščin, Tomislav Bunoza
Format: Article
Language:English
Published: Christian Academic Circle 2022-01-01
Series:Nova Prisutnost
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/406664
Description
Summary:Polazeći od uvjerenja da svojim navještajem smrti Boga u 125. fragmentu »Radosne znanosti« Nietzsche nije prevratnik koji izgovara dotad nečuvenu novost nego svojevrstan dijagnostičar duha vremena u kojemu se ta objava pojavljuje, u članku se analiziraju tri temeljne metafizičke implikacije te objave. To su: volja za moć, perspektivizam i bez-zavičajnost. Promatrajući te implikacije u njihovu odnosu prema cjelini Nietzscheova opusa i njegovim temeljnim idejama, može se ustvrditi da su one međusobno koherentne. Treća od tih metafizičkih implikacija, bez-zavičajnost pokazuje se kao simbolički i stvarno najvažnijom od triju metafizičkih implikacija Nietzscheove objave smrti Boga. Korijeni povezivanja bez-zavičajnosti s idejom smrti Boga mogu se prepoznati i u često previđanoj Nietzscheovoj ranoj lektiri, tj. njegovoj sklonosti djelima Jeana Paula, književnika njemačkog romantizma.
ISSN:1334-2312
1848-8676