Bjesnoća i postekspozicijska antirabična profilaksa u Primorsko-goranskoj županiji od 1986. do 2021. godine
Cilj: Prikazati karakteristike antirabične zaštite koja se provodi u antirabičnoj ambulanti Epidemiološkog odjela Rijeka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u razdoblju od 1986. do 2021. godine. Ispitanici i metode: U istraživanju su korišteni podatci antirabičnih anketa...
| Main Authors: | , , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Hrvatski liječnički zbor
2023-01-01
|
| Series: | Liječnički vjesnik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/447482 |
| _version_ | 1797206278671433728 |
|---|---|
| author | Morana Tomljenović Danijela Lakošeljac Sandra Dominik |
| author_facet | Morana Tomljenović Danijela Lakošeljac Sandra Dominik |
| author_sort | Morana Tomljenović |
| collection | DOAJ |
| description | Cilj: Prikazati karakteristike antirabične zaštite koja se provodi u antirabičnoj ambulanti Epidemiološkog odjela Rijeka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u razdoblju od 1986. do 2021. godine. Ispitanici i metode: U istraživanju su korišteni podatci antirabičnih anketa koje su dio godišnjeg izvješća koje se dostavlja Referentnom centru Ministarstva zdravstva za bjesnoću. Osobe koje su obrađivane i koje su primile antirabičnu zaštitu (imunoprofilaksu – postekspozicijsko cijepljenje protiv bjesnoće s humanim antirabičnim
imunoglobulinom ili bez njega) najvećim su udjelom stanovnici Primorsko-goranske županije, odnosno grada Rijeke. Rezultati: U antirabičnoj ambulanti od 1986. do 2021. godine utvrđen je trend smanjivanja broja pregledanih osoba (y= -6,9+304, R2=0,78; p<0,05), s 263 na 50 osoba. Broj osoba koje su primile antirabičnu zaštitu u promatranome se periodu povećao (y=0,95+19, R2=0,24; p<0,05). U navedenome vremenskom razdoblju pregledano je 7.678 osoba, od kojih je 1.318 (17,2%) primilo imunoprofilaksu. Imunizirano je 42,3% (558/1.318) osoba ženskoga spola i 57,7% osoba muškoga spola (760/1.318). Najveći broj osoba imuniziran je zbog ozljede, ogrebotine, kontakta od nepoznate, uginule, odlutale, ubijene ili divlje životinje (N=1005) (grupa C) te zbog ozljede, ogrebotine i kontakta sa životinjom pozitivnom na bjesnoću (N=155) (grupa A). Osobe su najčešće imunizirane zbog ozljede, ogrebotine i kontakta sa psom (752/1318; 61,4%). Godine 2011. zabilježena je posljednja osoba koja je imunizirana zbog kontakta s dokazano bijesnom životinjom. Zaključak: U 35 godina rada antirabične ambulante na području grada Rijeke nije zabilježena bjesnoća u ljudi, što se pripisuje učinkovitim mjerama antirabične zaštite. Multidisciplinarni pristup pokazao se najučinkovitijim u smanjenju pobola od bjesnoće u životinja te posljedično sprječavanju pojave bjesnoće u ljudi na području Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske. Međutim, neizostavno mjesto u prevenciji bjesnoće u ljudi i dalje ima antirabična imunoprofilaksa. |
| first_indexed | 2024-04-24T09:04:29Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-e13d98e42dc54b4592f1b10450a08816 |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 0024-3477 1849-2177 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-04-24T09:04:29Z |
| publishDate | 2023-01-01 |
| publisher | Hrvatski liječnički zbor |
| record_format | Article |
| series | Liječnički vjesnik |
| spelling | doaj.art-e13d98e42dc54b4592f1b10450a088162024-04-15T19:04:27ZengHrvatski liječnički zborLiječnički vjesnik0024-34771849-21772023-01-011459-1032533110.26800/LV-145-9-10-7Bjesnoća i postekspozicijska antirabična profilaksa u Primorsko-goranskoj županiji od 1986. do 2021. godineMorana Tomljenović0Danijela LakošeljacSandra DominikMedicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, RijekaCilj: Prikazati karakteristike antirabične zaštite koja se provodi u antirabičnoj ambulanti Epidemiološkog odjela Rijeka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u razdoblju od 1986. do 2021. godine. Ispitanici i metode: U istraživanju su korišteni podatci antirabičnih anketa koje su dio godišnjeg izvješća koje se dostavlja Referentnom centru Ministarstva zdravstva za bjesnoću. Osobe koje su obrađivane i koje su primile antirabičnu zaštitu (imunoprofilaksu – postekspozicijsko cijepljenje protiv bjesnoće s humanim antirabičnim imunoglobulinom ili bez njega) najvećim su udjelom stanovnici Primorsko-goranske županije, odnosno grada Rijeke. Rezultati: U antirabičnoj ambulanti od 1986. do 2021. godine utvrđen je trend smanjivanja broja pregledanih osoba (y= -6,9+304, R2=0,78; p<0,05), s 263 na 50 osoba. Broj osoba koje su primile antirabičnu zaštitu u promatranome se periodu povećao (y=0,95+19, R2=0,24; p<0,05). U navedenome vremenskom razdoblju pregledano je 7.678 osoba, od kojih je 1.318 (17,2%) primilo imunoprofilaksu. Imunizirano je 42,3% (558/1.318) osoba ženskoga spola i 57,7% osoba muškoga spola (760/1.318). Najveći broj osoba imuniziran je zbog ozljede, ogrebotine, kontakta od nepoznate, uginule, odlutale, ubijene ili divlje životinje (N=1005) (grupa C) te zbog ozljede, ogrebotine i kontakta sa životinjom pozitivnom na bjesnoću (N=155) (grupa A). Osobe su najčešće imunizirane zbog ozljede, ogrebotine i kontakta sa psom (752/1318; 61,4%). Godine 2011. zabilježena je posljednja osoba koja je imunizirana zbog kontakta s dokazano bijesnom životinjom. Zaključak: U 35 godina rada antirabične ambulante na području grada Rijeke nije zabilježena bjesnoća u ljudi, što se pripisuje učinkovitim mjerama antirabične zaštite. Multidisciplinarni pristup pokazao se najučinkovitijim u smanjenju pobola od bjesnoće u životinja te posljedično sprječavanju pojave bjesnoće u ljudi na području Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske. Međutim, neizostavno mjesto u prevenciji bjesnoće u ljudi i dalje ima antirabična imunoprofilaksa.https://hrcak.srce.hr/file/447482BJESNOĆA – epidemiologija, prevencija, veterinarstvoCJEPIVO PROTIV BJESNOĆECIJEPLJENJE – veterinarstvoHRVATSKA – epidemiologija |
| spellingShingle | Morana Tomljenović Danijela Lakošeljac Sandra Dominik Bjesnoća i postekspozicijska antirabična profilaksa u Primorsko-goranskoj županiji od 1986. do 2021. godine Liječnički vjesnik BJESNOĆA – epidemiologija, prevencija, veterinarstvo CJEPIVO PROTIV BJESNOĆE CIJEPLJENJE – veterinarstvo HRVATSKA – epidemiologija |
| title | Bjesnoća i postekspozicijska antirabična profilaksa u Primorsko-goranskoj županiji od 1986. do 2021. godine |
| title_full | Bjesnoća i postekspozicijska antirabična profilaksa u Primorsko-goranskoj županiji od 1986. do 2021. godine |
| title_fullStr | Bjesnoća i postekspozicijska antirabična profilaksa u Primorsko-goranskoj županiji od 1986. do 2021. godine |
| title_full_unstemmed | Bjesnoća i postekspozicijska antirabična profilaksa u Primorsko-goranskoj županiji od 1986. do 2021. godine |
| title_short | Bjesnoća i postekspozicijska antirabična profilaksa u Primorsko-goranskoj županiji od 1986. do 2021. godine |
| title_sort | bjesnoca i postekspozicijska antirabicna profilaksa u primorsko goranskoj zupaniji od 1986 do 2021 godine |
| topic | BJESNOĆA – epidemiologija, prevencija, veterinarstvo CJEPIVO PROTIV BJESNOĆE CIJEPLJENJE – veterinarstvo HRVATSKA – epidemiologija |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/447482 |
| work_keys_str_mv | AT moranatomljenovic bjesnocaipostekspozicijskaantirabicnaprofilaksauprimorskogoranskojzupanijiod1986do2021godine AT danijelalakoseljac bjesnocaipostekspozicijskaantirabicnaprofilaksauprimorskogoranskojzupanijiod1986do2021godine AT sandradominik bjesnocaipostekspozicijskaantirabicnaprofilaksauprimorskogoranskojzupanijiod1986do2021godine |