Sekuritizacija zdravlja i (ne)sigurnost ustavnog poretka
Povezanost javnog zdravlja, medicine i sigurnosti nije povijesna novost. Obilje činjenične empirije ukazuje na sličnosti tehnologije ratovanja i medicine: usmjereni su na populaciju, imaju strateški značaj i produciraju sigurnost. Uostalom, javno zdravstvo ima uporabu u dvama područjima: ratovanju (...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Libertas međunarodno sveučilište
2021-01-01
|
| Series: | Međunarodne Studije |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/376499 |
| _version_ | 1818773912041816064 |
|---|---|
| author | Mirko Bilandžić |
| author_facet | Mirko Bilandžić |
| author_sort | Mirko Bilandžić |
| collection | DOAJ |
| description | Povezanost javnog zdravlja, medicine i sigurnosti nije povijesna novost. Obilje činjenične empirije ukazuje na sličnosti tehnologije ratovanja i medicine: usmjereni su na populaciju, imaju strateški značaj i produciraju sigurnost. Uostalom, javno zdravstvo ima uporabu u dvama područjima: ratovanju (warfare) i državi blagostanja (welfare). Moderna medicina razvijena je kao rezultat djelovanja u obama područjima, kao sredstvo obrane društva te kao sredstvo podizanja razine blagostanja populacije. Povijesno, sigurnosni aspekti medicine i zdravlja empirijski su nesporni, makar bolesti i zdravlje ljudi i nacije dominantno su tretirani kao zdravstveno‑‑medicinsko i razvojno pitanje. Redefinirane sigurnosne paradigme u posthladnoratovskom razdoblju postavile su (zarazne) bolesti na pijedestal sigurnosnih izazova. Vijeće sigurnosti UN‑a 10. siječnja 2000. prvi je put u povijesti zdravstveno pitanje – HIV/AIDS – proglasilo prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti. Globalna pandemija AIDS‑a od tada više nije samo globalno zdravstveno pitanje i pitanje razvoja, nego ima i važne sigurnosne implikacije: ima izravne i neizravne učinke na ljudsku sigurnost, sigurnost društva, nacionalnu i međunarodnu sigurnost. Identičnu empirijsku potvrdu zdravlje je dobilo proglašenjem pandemije koronavirusa značajnom prijetnjom miru i sigurnosti. Početkom 21. stoljeća zdravlje je sekuritizirano, označeno je prijetnjom koja dovodi u pitanje egzistencijalnost, što zahtijeva poduzimanje urgentnih i posebnih mjera radi zaštite i sigurnosti objekta (zdravlje) koji je izložen prijetnji. Ekstenzija represivnih državnih ovlasti i uvođenje „stanja izuzetka” ili izvanrednog stanja (state of exception, state of emergency) kao odgovor na prijetnje u redefiniranim sigurnosnim uvjetima postaju ili su postali (kao u slučaju „rata protiv terora”) trajna ili trajnija norma. U suočavanju s novim rizicima, poznati sigurnosni mehanizmi nisu dostatni. Izuzeci postaju pravilo, u stanju izvanredne situacije postupno dolazi do „normalizacije izvanrednosti.” U eri sekuritizacije zdravlja, granica između zdravstvenih i sigurnosnih provedbenih politika (policy) je izbrisana. Zdravstvena sigurnost time uvjetuje transformaciju političkih ovlasti u forme „institucionalizirane izvanrednosti.” Dovodi li time sekuritizacija zdravlja do (ne)sigurnosti ustavnog poretka? |
| first_indexed | 2024-12-18T10:32:47Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-e5295230f677415f832409593c5b71c6 |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 1332-4756 2459-623X |
| language | English |
| last_indexed | 2024-12-18T10:32:47Z |
| publishDate | 2021-01-01 |
| publisher | Libertas međunarodno sveučilište |
| record_format | Article |
| series | Međunarodne Studije |
| spelling | doaj.art-e5295230f677415f832409593c5b71c62022-12-21T21:10:50ZengLibertas međunarodno sveučilišteMeđunarodne Studije1332-47562459-623X2021-01-01XXI1112210.46672/ms.21.1.1343Sekuritizacija zdravlja i (ne)sigurnost ustavnog poretkaMirko Bilandžić0Department of Sociology, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of ZagrebPovezanost javnog zdravlja, medicine i sigurnosti nije povijesna novost. Obilje činjenične empirije ukazuje na sličnosti tehnologije ratovanja i medicine: usmjereni su na populaciju, imaju strateški značaj i produciraju sigurnost. Uostalom, javno zdravstvo ima uporabu u dvama područjima: ratovanju (warfare) i državi blagostanja (welfare). Moderna medicina razvijena je kao rezultat djelovanja u obama područjima, kao sredstvo obrane društva te kao sredstvo podizanja razine blagostanja populacije. Povijesno, sigurnosni aspekti medicine i zdravlja empirijski su nesporni, makar bolesti i zdravlje ljudi i nacije dominantno su tretirani kao zdravstveno‑‑medicinsko i razvojno pitanje. Redefinirane sigurnosne paradigme u posthladnoratovskom razdoblju postavile su (zarazne) bolesti na pijedestal sigurnosnih izazova. Vijeće sigurnosti UN‑a 10. siječnja 2000. prvi je put u povijesti zdravstveno pitanje – HIV/AIDS – proglasilo prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti. Globalna pandemija AIDS‑a od tada više nije samo globalno zdravstveno pitanje i pitanje razvoja, nego ima i važne sigurnosne implikacije: ima izravne i neizravne učinke na ljudsku sigurnost, sigurnost društva, nacionalnu i međunarodnu sigurnost. Identičnu empirijsku potvrdu zdravlje je dobilo proglašenjem pandemije koronavirusa značajnom prijetnjom miru i sigurnosti. Početkom 21. stoljeća zdravlje je sekuritizirano, označeno je prijetnjom koja dovodi u pitanje egzistencijalnost, što zahtijeva poduzimanje urgentnih i posebnih mjera radi zaštite i sigurnosti objekta (zdravlje) koji je izložen prijetnji. Ekstenzija represivnih državnih ovlasti i uvođenje „stanja izuzetka” ili izvanrednog stanja (state of exception, state of emergency) kao odgovor na prijetnje u redefiniranim sigurnosnim uvjetima postaju ili su postali (kao u slučaju „rata protiv terora”) trajna ili trajnija norma. U suočavanju s novim rizicima, poznati sigurnosni mehanizmi nisu dostatni. Izuzeci postaju pravilo, u stanju izvanredne situacije postupno dolazi do „normalizacije izvanrednosti.” U eri sekuritizacije zdravlja, granica između zdravstvenih i sigurnosnih provedbenih politika (policy) je izbrisana. Zdravstvena sigurnost time uvjetuje transformaciju političkih ovlasti u forme „institucionalizirane izvanrednosti.” Dovodi li time sekuritizacija zdravlja do (ne)sigurnosti ustavnog poretka?https://hrcak.srce.hr/file/376499ustavni poredakizvanredno stanjesigurnostsekuritizacija |
| spellingShingle | Mirko Bilandžić Sekuritizacija zdravlja i (ne)sigurnost ustavnog poretka Međunarodne Studije ustavni poredak izvanredno stanje sigurnost sekuritizacija |
| title | Sekuritizacija zdravlja i (ne)sigurnost ustavnog poretka |
| title_full | Sekuritizacija zdravlja i (ne)sigurnost ustavnog poretka |
| title_fullStr | Sekuritizacija zdravlja i (ne)sigurnost ustavnog poretka |
| title_full_unstemmed | Sekuritizacija zdravlja i (ne)sigurnost ustavnog poretka |
| title_short | Sekuritizacija zdravlja i (ne)sigurnost ustavnog poretka |
| title_sort | sekuritizacija zdravlja i ne sigurnost ustavnog poretka |
| topic | ustavni poredak izvanredno stanje sigurnost sekuritizacija |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/376499 |
| work_keys_str_mv | AT mirkobilandzic sekuritizacijazdravljainesigurnostustavnogporetka |