Kako su odrastale europske generacije? Demografski i socioekonomski događaji povezani s tranzicijom u odraslu dob u Europi
Koristeći se podatcima za 29 zemalja iz devete runde Europskoga društvenog istraživanja, ovaj rad istražuje međugeneracijske promjene u tranziciji u odraslu dob u Europi. Fokus je na ključnim životnim događajima koji obilježavaju tranziciju u odraslu dob; u radu se odvojeno prema spolu analiziraju m...
| Main Authors: | , |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Hrvatsko sociološko društvo
2021-01-01
|
| Series: | Revija za Sociologiju |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/393843 |
| Summary: | Koristeći se podatcima za 29 zemalja iz devete runde Europskoga društvenog istraživanja, ovaj rad istražuje međugeneracijske promjene u tranziciji u odraslu dob u Europi. Fokus je na ključnim životnim događajima koji obilježavaju tranziciju u odraslu dob; u radu se odvojeno prema spolu analiziraju međugeneracijske promjene i razlike među europskim regijama u ulasku na tržište rada, napuštanju roditeljskog doma, prvom suživotu s partner(ic)om, sklapanju prvog braka i prvom roditeljstvu. Rezultati pokazuju da se tranzicija u odraslu dob različito odvijala za tihu generaciju (rođene između 1928. i 1945.), baby boomere (rođene između 1946. i 1964.), generaciju X (rođene između 1965. i 1980.) i milenijalce (rođene između 1981. i 1996.), a međugeneracijske promjene u tranziciji u odraslu dob odvijale su se drukčijim intenzitetom u sedam analiziranih europskih regija. Prvo roditeljstvo povezano je s drugim životnim događajima koji obilježavaju tranziciju u odraslu dob, a suživot s partner(ic)om i ulazak u brak pritom se ističu kao najjači prediktori za prvo roditeljstvo. Povezanost drugih životnih događaja u sklopu tranzicije u odraslu dob s prvim roditeljstvom varira među generacijama i među europskim regijama. Nalazi upućuju na važnost socioekonomskih, institucionalnih i normativnih čimbenika u objašnjavanju drukčijih putanja u sklopu tranzicije u odraslu dob. K tome, uključivši u analizu i bivše socijalističke zemlje koje su rijetko bile dio sličnih prijašnjih istraživanja, ovaj rad pridonosi spoznajama o validnosti primijenjenih teorijskih paradigmi o tranziciji mladih u odraslu dob u širem europskom makrokontekstu, a da istodobno ukazuje i na kompleksnost istih u svjetlu njihovih razlika među različitim europskim regijama. |
|---|---|
| ISSN: | 0350-154X 1846-7954 |