Genetska zabluda: književnikovi poslovi i dani, umjesto književnosti
Članak donosi obuhvatnu analizu jedne od književnokritičkih zabluda, one genetske. Ova se očituje kad god se autorov život i okolnosti nastanka djela uzimaju u obzir kao relevantni čimbenici u kritičkoj interpretaciji i vrednovanju samog djela. Radi što jasnije kristalizacije njihova zajedničkog naz...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Juraj Dobrila University of Pula
2015-01-01
|
| Series: | Tabula |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/234516 |
| Summary: | Članak donosi obuhvatnu analizu jedne od književnokritičkih zabluda, one genetske. Ova se očituje kad god se autorov život i okolnosti nastanka djela uzimaju u obzir kao relevantni čimbenici u kritičkoj interpretaciji i vrednovanju samog djela. Radi što jasnije kristalizacije njihova zajedničkog nazivnika, prvi je cilj članka objediniti pod genetskom zabludom razne i međusobno nedovoljno povezane oblike dosad primijećene kritičke zloporabe (biografizam, psihologizam itd.). Budući da su književnost i književna teorija i kritika svjetski fenomen, drugi je cilj sagledati problem na globalnoj razini. Pokazuje se da nijedna tradicionalna kultura nije upala u klopku poistovjećivanja pisca i njegova svijeta s književnim djelom i svijetom što ga ono stvara. Analiza zapadne situacije usredotočuje se na devetnaestostoljetni pozitivizam i njegove moderne izdanke, ali i na usporedna nastojanja oko lučenja pisca od djela. Pozornost se itekako pridaje i stajalištima samih autora. Sama autorska instanca prokazuje se u konačnici kao vrlo sporna, što samo dodatno ohrabruje fokusiranje na književnost kao takvu. |
|---|---|
| ISSN: | 1331-7830 1849-1685 |