LingvistiÄka analiza medicinskoga diskursa

Moderno doba donosi mnogo novoga ne samo na podruÄju tehnike i tehnologija, već i u raznim drugim podruÄjima. Neminovno, i jezik je podložan promjenama i inovacijama na svim jeziÄnim razinama pod utjecajem drugih jezika. Globalizacija kao proces obuhvaća i znanost i tehnologiju te izravno utjeÄe...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Anamarija Gjuran-Coha, Brigita Bosnar-Valković
Format: Article
Language:English
Published: University of Rijeka, School of Medicine 2013-05-01
Series:European Journal of Bioethics
Subjects:
Online Access:https://jahr-bioethics-journal.com/index.php/JAHR/article/view/80
Description
Summary:Moderno doba donosi mnogo novoga ne samo na podruÄju tehnike i tehnologija, već i u raznim drugim podruÄjima. Neminovno, i jezik je podložan promjenama i inovacijama na svim jeziÄnim razinama pod utjecajem drugih jezika. Globalizacija kao proces obuhvaća i znanost i tehnologiju te izravno utjeÄe na naÄine komuniciranja i komunikacijska sredstva. Jezici struke nisu poÅ¡teÄ‘eni utjecaja drugih jezika, već su podložni promjenama i inovacijama na svim razinama. Cilj je ovoga rada istražiti neke od specifiÄnosti medicinskoga diskursa koji se odnosi na medicinsko nazivlje i izražavanje, odnosno umijeće uporabe medicinskih jeziÄnih podataka u usmenom i pismenom priopćavanju. Temelj medicinskog jezika Äine klasiÄni jezici, latinski i grÄki, no posljednja se dva desetljeća bilježi nezaustavljivi priljev anglizama u medicinsko nazivlje. U nedostatku odgovarajućeg hrvatskog naziva oni se prihvaćaju i ulaze u Å¡iroku uporabu ne samo u govoru već i u pisanom tekstu. Nadalje, neujednaÄenost u medicinskom nazivlju vodi k nerazumljivosti sadržaja, njegovoj krivoj interpretaciji i nesporazumu. Å iroka uporaba istoznaÄnica takoÄ‘er dovodi do nejasnoća. Primjena raznih skraćenica kojima se ne zna ni podrijetlo, a koje se koriste dijelom radi uÅ¡tede vremena, a dijelom da se stanoviti izrazi uÄine nerazumljivim za bolesnike joÅ¡ je jedna od znaÄajki medicinskog jezika. Bilježe se promjene na semantiÄkoj razini – proÅ¡irenja (face liting) i suženja znaÄenja (bullying), ali i na sintaktiÄkoj razini Äestom uporabom imenice u funkciji pridjeva (prostata antigen).
ISSN:1847-6376
1848-7874