Temelji idejno-teoretskih kontroverzi o tržištu III. dio (neoliberalizam)
Neuspjesi Keynesijanskog učenja aplicirani na praksu privređivanja ponajprije u USA a zatim i u drugim zemljama, posebno u Europi koncem šezdesetih godina i počet kom sedamdesetih, počeli su vraćati kolo ekonomske misli pogledima i gledištima vodećih teoretičara klasične buržoaske političke ekonomij...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Faculty of Economics and Business in Osijek
1991-01-01
|
| Series: | Ekonomski Vjesnik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/332096 |
| Summary: | Neuspjesi Keynesijanskog učenja aplicirani na praksu privređivanja ponajprije u USA a zatim i u drugim zemljama, posebno u Europi koncem šezdesetih godina i počet kom sedamdesetih, počeli su vraćati kolo ekonomske misli pogledima i gledištima vodećih teoretičara klasične buržoaske političke ekonomije. Keynsijanizam kao svojevrsni spasitelj kapitalističkog društvenog sustava postao je neadekvatan za rješavanje nastalih novih društveno-ekonomskih problema postkriznog stanja Njegovo isticanje nužnosti određene ravnoteže u ovlasti između države i privrednih subjekata, izazvalo je dosta problema.
Tako na primjer odnos države i tržišta. Taj se odnos morao promijeniti u korist tržišta, ali morao je i jačati autonomitet društvenih ustanova i njihov suverenitet prava na štetu centralne države.
Temeljna poanta označena je na jačanju uloge tržišta i njegovog mehanizma, i razvijanju uloge poduzetnika i pravila ponašanja. Uglavnom pojedinac mora biti slobodan a država ograničena. Posebni činioci koji bi operacionizirali odnose bile bi “nezavisne državne ustanove“ pred kojima bi država i privredni subjekti bili ravnopravni. Drugim rječima, suverenitet prava ograničavao bi i jedne i druge, odnosno privredni subjekti ne bi smjeli djelovati protiv zakona a država bi smjela djelovati samo u okviru zakona. |
|---|---|
| ISSN: | 0353-359X 1847-2206 |