Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma
U radu se prikazuju i analiziraju određenja personalizma u filozofskoj literaturi, osobito enciklopedistici i filozofskim rječnicima različitih jezičnih tradicija, filozofskih škola i razdoblja 20. stoljeća te iznosi pokušaj određenja tog filozofskog pravca kroz komparativnu perspektivu. Personaliza...
Main Authors: | , |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Christian Academic Circle
2019-01-01
|
Series: | Nova Prisutnost |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/318492 |
_version_ | 1797207516203974656 |
---|---|
author | Ivan Čulo Ivan Šestak |
author_facet | Ivan Čulo Ivan Šestak |
author_sort | Ivan Čulo |
collection | DOAJ |
description | U radu se prikazuju i analiziraju određenja personalizma u filozofskoj literaturi, osobito enciklopedistici i filozofskim rječnicima različitih jezičnih tradicija, filozofskih škola i razdoblja 20. stoljeća te iznosi pokušaj određenja tog filozofskog pravca kroz komparativnu perspektivu. Personalizam se u filozofskim, sociološkim, povijesnim i drugim tekstovima određuje kao filozofija, filozofski pravac, disciplina, škola, nauk, pokret, teorija, učenje i slično. Pri tome, govor o personalizmu ima različite konotacije, naglaske i obojanost, ovisno i o povijesnom, geografskom, ili ideološkom kontekstu. Iako se kroz povijest filozofije mogu pratiti korijeni personalizma do antičkog doba, ipak se pojam personalizam vremenski uobičajeno veže uz 20. st. Razvidno je da u povijesnoj i zemljopisnoj difuziji ideja u modernoj misli postoji više oblika personalizama. Spominju se američki idealistički personalizam, ruski personalizam, različiti europski personalizmi, komunitarni kršćanski personalizmi i sl. Svaki od tih oblika ima svoje razumijevanje o osobi i stavlja je u središte filozofskog razmatranja. Korijeni personalističke filozofije po nekima sežu do antike, iako je uobičajen stav da je koncept osobe razvijen u susretu grčke filozofije i novog, kršćanskog načina razmišljanja. Na europskom kontinentu personalizam se obično veže uz tri škole: francusku u Parizu, njemačku u Göttingenu i Freiburgu te poljsku u Lublinu. Personalizam je imao odjek i u drugim europskim državama. U Francuskoj personalizam nije bio samo filozofski pravac, već je imao brojne sljedbenike i u različitim personalističkim pokretima te se taj personalizam detaljnije obrađuje u drugom dijelu članku. |
first_indexed | 2024-04-24T09:24:09Z |
format | Article |
id | doaj.art-f7351d1037104e46b031c71e2111fbc3 |
institution | Directory Open Access Journal |
issn | 1334-2312 1848-8676 |
language | English |
last_indexed | 2024-04-24T09:24:09Z |
publishDate | 2019-01-01 |
publisher | Christian Academic Circle |
record_format | Article |
series | Nova Prisutnost |
spelling | doaj.art-f7351d1037104e46b031c71e2111fbc32024-04-15T15:26:22ZengChristian Academic CircleNova Prisutnost1334-23121848-86762019-01-01XVII117519010.31192/np.17.1.11Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizmaIvan Čulo0Ivan Šestak1Institut Fontes Sapientiae, Zagreb, CroatiaFaculty of philosophy and religious studies, University of Zagreb, Zagreb, CroatiaU radu se prikazuju i analiziraju određenja personalizma u filozofskoj literaturi, osobito enciklopedistici i filozofskim rječnicima različitih jezičnih tradicija, filozofskih škola i razdoblja 20. stoljeća te iznosi pokušaj određenja tog filozofskog pravca kroz komparativnu perspektivu. Personalizam se u filozofskim, sociološkim, povijesnim i drugim tekstovima određuje kao filozofija, filozofski pravac, disciplina, škola, nauk, pokret, teorija, učenje i slično. Pri tome, govor o personalizmu ima različite konotacije, naglaske i obojanost, ovisno i o povijesnom, geografskom, ili ideološkom kontekstu. Iako se kroz povijest filozofije mogu pratiti korijeni personalizma do antičkog doba, ipak se pojam personalizam vremenski uobičajeno veže uz 20. st. Razvidno je da u povijesnoj i zemljopisnoj difuziji ideja u modernoj misli postoji više oblika personalizama. Spominju se američki idealistički personalizam, ruski personalizam, različiti europski personalizmi, komunitarni kršćanski personalizmi i sl. Svaki od tih oblika ima svoje razumijevanje o osobi i stavlja je u središte filozofskog razmatranja. Korijeni personalističke filozofije po nekima sežu do antike, iako je uobičajen stav da je koncept osobe razvijen u susretu grčke filozofije i novog, kršćanskog načina razmišljanja. Na europskom kontinentu personalizam se obično veže uz tri škole: francusku u Parizu, njemačku u Göttingenu i Freiburgu te poljsku u Lublinu. Personalizam je imao odjek i u drugim europskim državama. U Francuskoj personalizam nije bio samo filozofski pravac, već je imao brojne sljedbenike i u različitim personalističkim pokretima te se taj personalizam detaljnije obrađuje u drugom dijelu članku.https://hrcak.srce.hr/file/318492personalizameuropski personalizamfrancuski personalizamJacques MaritainNikolaj Berdjajev |
spellingShingle | Ivan Čulo Ivan Šestak Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma Nova Prisutnost personalizam europski personalizam francuski personalizam Jacques Maritain Nikolaj Berdjajev |
title | Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma |
title_full | Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma |
title_fullStr | Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma |
title_full_unstemmed | Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma |
title_short | Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma |
title_sort | komparativni pristup odredivanju pojma koncepta i fenomena personalizma |
topic | personalizam europski personalizam francuski personalizam Jacques Maritain Nikolaj Berdjajev |
url | https://hrcak.srce.hr/file/318492 |
work_keys_str_mv | AT ivanculo komparativnipristupodređivanjupojmakonceptaifenomenapersonalizma AT ivansestak komparativnipristupodređivanjupojmakonceptaifenomenapersonalizma |