Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma

U radu se prikazuju i analiziraju određenja personalizma u filozofskoj literaturi, osobito enciklopedistici i filozofskim rječnicima različitih jezičnih tradicija, filozofskih škola i razdoblja 20. stoljeća te iznosi pokušaj određenja tog filozofskog pravca kroz komparativnu perspektivu. Personaliza...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Ivan Čulo, Ivan Šestak
Format: Article
Language:English
Published: Christian Academic Circle 2019-01-01
Series:Nova Prisutnost
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/318492
_version_ 1797207516203974656
author Ivan Čulo
Ivan Šestak
author_facet Ivan Čulo
Ivan Šestak
author_sort Ivan Čulo
collection DOAJ
description U radu se prikazuju i analiziraju određenja personalizma u filozofskoj literaturi, osobito enciklopedistici i filozofskim rječnicima različitih jezičnih tradicija, filozofskih škola i razdoblja 20. stoljeća te iznosi pokušaj određenja tog filozofskog pravca kroz komparativnu perspektivu. Personalizam se u filozofskim, sociološkim, povijesnim i drugim tekstovima određuje kao filozofija, filozofski pravac, disciplina, škola, nauk, pokret, teorija, učenje i slično. Pri tome, govor o personalizmu ima različite konotacije, naglaske i obojanost, ovisno i o povijesnom, geografskom, ili ideološkom kontekstu. Iako se kroz povijest filozofije mogu pratiti korijeni personalizma do antičkog doba, ipak se pojam personalizam vremenski uobičajeno veže uz 20. st. Razvidno je da u povijesnoj i zemljopisnoj difuziji ideja u modernoj misli postoji više oblika personalizama. Spominju se američki idealistički personalizam, ruski personalizam, različiti europski personalizmi, komunitarni kršćanski personalizmi i sl. Svaki od tih oblika ima svoje razumijevanje o osobi i stavlja je u središte filozofskog razmatranja. Korijeni personalističke filozofije po nekima sežu do antike, iako je uobičajen stav da je koncept osobe razvijen u susretu grčke filozofije i novog, kršćanskog načina razmišljanja. Na europskom kontinentu personalizam se obično veže uz tri škole: francusku u Parizu, njemačku u Göttingenu i Freiburgu te poljsku u Lublinu. Personalizam je imao odjek i u drugim europskim državama. U Francuskoj personalizam nije bio samo filozofski pravac, već je imao brojne sljedbenike i u različitim personalističkim pokretima te se taj personalizam detaljnije obrađuje u drugom dijelu članku.
first_indexed 2024-04-24T09:24:09Z
format Article
id doaj.art-f7351d1037104e46b031c71e2111fbc3
institution Directory Open Access Journal
issn 1334-2312
1848-8676
language English
last_indexed 2024-04-24T09:24:09Z
publishDate 2019-01-01
publisher Christian Academic Circle
record_format Article
series Nova Prisutnost
spelling doaj.art-f7351d1037104e46b031c71e2111fbc32024-04-15T15:26:22ZengChristian Academic CircleNova Prisutnost1334-23121848-86762019-01-01XVII117519010.31192/np.17.1.11Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizmaIvan Čulo0Ivan Šestak1Institut Fontes Sapientiae, Zagreb, CroatiaFaculty of philosophy and religious studies, University of Zagreb, Zagreb, CroatiaU radu se prikazuju i analiziraju određenja personalizma u filozofskoj literaturi, osobito enciklopedistici i filozofskim rječnicima različitih jezičnih tradicija, filozofskih škola i razdoblja 20. stoljeća te iznosi pokušaj određenja tog filozofskog pravca kroz komparativnu perspektivu. Personalizam se u filozofskim, sociološkim, povijesnim i drugim tekstovima određuje kao filozofija, filozofski pravac, disciplina, škola, nauk, pokret, teorija, učenje i slično. Pri tome, govor o personalizmu ima različite konotacije, naglaske i obojanost, ovisno i o povijesnom, geografskom, ili ideološkom kontekstu. Iako se kroz povijest filozofije mogu pratiti korijeni personalizma do antičkog doba, ipak se pojam personalizam vremenski uobičajeno veže uz 20. st. Razvidno je da u povijesnoj i zemljopisnoj difuziji ideja u modernoj misli postoji više oblika personalizama. Spominju se američki idealistički personalizam, ruski personalizam, različiti europski personalizmi, komunitarni kršćanski personalizmi i sl. Svaki od tih oblika ima svoje razumijevanje o osobi i stavlja je u središte filozofskog razmatranja. Korijeni personalističke filozofije po nekima sežu do antike, iako je uobičajen stav da je koncept osobe razvijen u susretu grčke filozofije i novog, kršćanskog načina razmišljanja. Na europskom kontinentu personalizam se obično veže uz tri škole: francusku u Parizu, njemačku u Göttingenu i Freiburgu te poljsku u Lublinu. Personalizam je imao odjek i u drugim europskim državama. U Francuskoj personalizam nije bio samo filozofski pravac, već je imao brojne sljedbenike i u različitim personalističkim pokretima te se taj personalizam detaljnije obrađuje u drugom dijelu članku.https://hrcak.srce.hr/file/318492personalizameuropski personalizamfrancuski personalizamJacques MaritainNikolaj Berdjajev
spellingShingle Ivan Čulo
Ivan Šestak
Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma
Nova Prisutnost
personalizam
europski personalizam
francuski personalizam
Jacques Maritain
Nikolaj Berdjajev
title Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma
title_full Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma
title_fullStr Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma
title_full_unstemmed Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma
title_short Komparativni pristup određivanju pojma, koncepta i fenomena personalizma
title_sort komparativni pristup odredivanju pojma koncepta i fenomena personalizma
topic personalizam
europski personalizam
francuski personalizam
Jacques Maritain
Nikolaj Berdjajev
url https://hrcak.srce.hr/file/318492
work_keys_str_mv AT ivanculo komparativnipristupodređivanjupojmakonceptaifenomenapersonalizma
AT ivansestak komparativnipristupodređivanjupojmakonceptaifenomenapersonalizma