Izazovi 21. stoljeća za mentalno zdravlje djece
Posljednjih dvadeset godina svjedočimo kontinuiranom porastu psihičkih problema među djecom i mladima, što je pobudilo rastući interes stručnjaka za njihovo zdravlje. Istraživanja jasno pokazuju da čak 20% djece pati od psihičkih teškoća, uključujući anksioznost, depresiju, poremećaje ponašanja, sme...
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Article |
| Language: | English |
| Published: |
Hrvatski liječnički zbor
2023-01-01
|
| Series: | Liječnički vjesnik |
| Subjects: | |
| Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/445810 |
| _version_ | 1797206353658249216 |
|---|---|
| author | Marina Grubić |
| author_facet | Marina Grubić |
| author_sort | Marina Grubić |
| collection | DOAJ |
| description | Posljednjih dvadeset godina svjedočimo kontinuiranom porastu psihičkih problema među djecom i mladima, što je pobudilo rastući interes stručnjaka za njihovo zdravlje. Istraživanja jasno pokazuju da čak 20% djece pati od psihičkih teškoća, uključujući anksioznost, depresiju, poremećaje ponašanja, smetnje učenja, te sve češće probleme poput samoozljeđivanja, poteškoća s raznolikim identitetima i ovisnosti o digitalnim tehnologijama. Negativna iskustva iz djetinjstva, promjene u obiteljskoj strukturi, prezaštićujući odgojni stil, nedostatak slobodnog vremena za igru i druženje s vršnjacima, društveni pritisci i sveprisutni utjecaj tehnologije – samo su neki od izazova koji su povezani s rastućim stopama problema s mentalnim zdravljem u djece. Dodatno, nedavni događaji, poput pandemije COVID-19, rata u Ukrajini, globalne recesije i klimatskih promjena, značajno su povećali stopu anksioznosti i depresije u djece i mladih. Nužno je osigurati podršku za djecu koja se suočavaju s ovim problemima na svim razinama, uključujući obitelj, školu i zdravstveni sustav. Zajednica ima odgovornost osigurati
resurse putem zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih politika kako bi svako dijete koje se bori s mentalnim problemima dobilo pomoć. Napori usmjereni na smanjenje prevalencije negativnih iskustava iz djetinjstva, pružanje sveobuhvatne podrške obiteljima i djeci od najranije dobi te promicanje zdravih ponašanja i strategija za uspješno suočavanje s teškoćama mogu značajno ublažiti negativne posljedice ovih stresora na mentalno zdravlje djece. Posebno važnu ulogu imaju pedijatri, koji su prvi u kontaktu s djecom i obiteljima, te imaju mogućnost prepoznavanja, prevencije i smanjenja simptoma, kao i pravodobnog upućivanja stručnjacima za mentalno zdravlje. |
| first_indexed | 2024-04-24T09:05:40Z |
| format | Article |
| id | doaj.art-fa827e96915d4ae4ad89de43327e5849 |
| institution | Directory Open Access Journal |
| issn | 0024-3477 1849-2177 |
| language | English |
| last_indexed | 2024-04-24T09:05:40Z |
| publishDate | 2023-01-01 |
| publisher | Hrvatski liječnički zbor |
| record_format | Article |
| series | Liječnički vjesnik |
| spelling | doaj.art-fa827e96915d4ae4ad89de43327e58492024-04-15T18:57:59ZengHrvatski liječnički zborLiječnički vjesnik0024-34771849-21772023-01-01145Supp 5111310.26800/LV-145-supl5-3Izazovi 21. stoljeća za mentalno zdravlje djeceMarina Grubić0Klinika za pedijatriju, Klinički bolnički centar ZagrebPosljednjih dvadeset godina svjedočimo kontinuiranom porastu psihičkih problema među djecom i mladima, što je pobudilo rastući interes stručnjaka za njihovo zdravlje. Istraživanja jasno pokazuju da čak 20% djece pati od psihičkih teškoća, uključujući anksioznost, depresiju, poremećaje ponašanja, smetnje učenja, te sve češće probleme poput samoozljeđivanja, poteškoća s raznolikim identitetima i ovisnosti o digitalnim tehnologijama. Negativna iskustva iz djetinjstva, promjene u obiteljskoj strukturi, prezaštićujući odgojni stil, nedostatak slobodnog vremena za igru i druženje s vršnjacima, društveni pritisci i sveprisutni utjecaj tehnologije – samo su neki od izazova koji su povezani s rastućim stopama problema s mentalnim zdravljem u djece. Dodatno, nedavni događaji, poput pandemije COVID-19, rata u Ukrajini, globalne recesije i klimatskih promjena, značajno su povećali stopu anksioznosti i depresije u djece i mladih. Nužno je osigurati podršku za djecu koja se suočavaju s ovim problemima na svim razinama, uključujući obitelj, školu i zdravstveni sustav. Zajednica ima odgovornost osigurati resurse putem zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih politika kako bi svako dijete koje se bori s mentalnim problemima dobilo pomoć. Napori usmjereni na smanjenje prevalencije negativnih iskustava iz djetinjstva, pružanje sveobuhvatne podrške obiteljima i djeci od najranije dobi te promicanje zdravih ponašanja i strategija za uspješno suočavanje s teškoćama mogu značajno ublažiti negativne posljedice ovih stresora na mentalno zdravlje djece. Posebno važnu ulogu imaju pedijatri, koji su prvi u kontaktu s djecom i obiteljima, te imaju mogućnost prepoznavanja, prevencije i smanjenja simptoma, kao i pravodobnog upućivanja stručnjacima za mentalno zdravlje.https://hrcak.srce.hr/file/445810MENTALNO ZDRAVLJE, DJECA, PEDIJATRIJA |
| spellingShingle | Marina Grubić Izazovi 21. stoljeća za mentalno zdravlje djece Liječnički vjesnik MENTALNO ZDRAVLJE, DJECA, PEDIJATRIJA |
| title | Izazovi 21. stoljeća za mentalno zdravlje djece |
| title_full | Izazovi 21. stoljeća za mentalno zdravlje djece |
| title_fullStr | Izazovi 21. stoljeća za mentalno zdravlje djece |
| title_full_unstemmed | Izazovi 21. stoljeća za mentalno zdravlje djece |
| title_short | Izazovi 21. stoljeća za mentalno zdravlje djece |
| title_sort | izazovi 21 stoljeca za mentalno zdravlje djece |
| topic | MENTALNO ZDRAVLJE, DJECA, PEDIJATRIJA |
| url | https://hrcak.srce.hr/file/445810 |
| work_keys_str_mv | AT marinagrubic izazovi21stoljecazamentalnozdravljedjece |